Kolovoz (lat. Augustus) je osmi mjesec u godini po gregorijanskom kalendaru i ima 31 dan.
U hrvatskom jeziku ime je dobio po tome što se u tom mjesecu odvozi pokošeno žito. Ostali slavenski narodi nemaju sličnoga naziva za neki mjesec. Stariji nazivi za ovaj mjesec u nekim hrvatskim krajevima bili su: velikomešnjak (po blagdanu Velike Gospe), kolovožnjak, osemnik.
U mnogim drugim jezicima, ime je dobio od latinskoga Augustus. Od reforme Rimskoga kalendara, „sekstilis” (šesti mjesec) nazvan je po imenu Rimskog cara Augusta. (Wikipedia)
Pogledajmo kakav je, u meteorološkom smislu, bio ovogodišnji kolovoz. Obradili smo podatke s osam službenih meteoroloških postaja koje „pokrivaju“ cijelu Hrvatsku.
Temperatura
Temperatura zraka, u meteorologiji, je temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem. Mjeri se na visini od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake, a može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri.
Tablica najviših, najnižih i srednjih temperatura, kolovoz 2026.

Ovaj je kolovoz, što se tiče srednjih temperatura bio topliji od višegodišnjeg prosjeka 2000. – 2025., a odstupanja su dosezala i 4 °C!
Tablica srednjih temperatura, kolovoz 2026. i najtopliji 2000.-2025.

Međutim, ono što posebno zabrinjava je da je ovaj kolovoz bio apsolutno najtopliji u posljednjih 27 godina!
Kada se gledaju apsolutni dnevni maksimumi, oborena su čak tri rekorda iz perioda 2000. – 2025., i to u Dubrovniku, Rijeci i Splitu! Na ostalim promatranim postajama je najviša dnevna temperatura bila osjetno niža nego što su rekordi u prethodnih četvrt stoljeća.
Tablica najviših dnevnih temperatura u kolovozu 2026. i maksimumi u periodu 2000.-2025.

Grafikon srednjih dnevnih temperatura zraka za promatrane obalne postaje daje prilično „ispeglanu“ krivulju, dok se u drugoj polovici mjeseca na kopnenim postajama uočavaju značajne fluktuacije.

Grafikon srednjih dnevnih temperatura, kolovoz 2026.
Na grafikonu najviših dnevnih temperatura se fluktuacije puno izraženije, a kreću već od osmog dana.

Najviše dnevne temperature u kolovozu 2026.
Jutarnje temperature zraka, koje su uglavnom i najniže dnevne temperature su na obalnim postajama bile bez većih dnevnih odstupanja, što je i za očekivati zbog utjecaja mora koje je puno inertnije na promjene temperature.

Najniže dnevne temperature u kolovozu 2026.
Oborina
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktično sve meteorološke elemente i pojave.
Oborine su ovoga kolovoza doslovno bile rijetka pojava. Na postaju Dubrovnih gorica je ovaj kolovoz bio rekordno nizak po mjesečnoj količini oborina, tijekom cijelog mjeseca su pala samo 4 mm oborina!
Tablica oborina, kolovoz 2026.


Graf dnevnih oborina u kolovozu 2026.
Na grafikonu dnevnih oborina se lijepo vide prolasci tri vrlo slaba ciklonalna sustava u drugoj polovici mjeseca.
Fotografija naslovnice: Nebojša Subanović, izuzetno nizak vodostaj Save u Zagrebu.