Ocjena mjeseca
Ocjena mjeseca - prosinac 2025.
Više je prijedloga za određivanje etimologije naziva „prosinac.“ Jedan je kršćanskoga izvorišta i upućuje na to da je riječ o mjesecu u kojem se više „prosi“, to jest moli, što bi bilo povezano s adventskim običajima. Drugi prijedlog polazi od toga da je u tom mjesecu zimski suncostaj, pa bi to bio mjesec u kojem sunce „prosine“. Sličan naziv za ovaj mjesec postoji i u češkom jeziku (prosinec), a u slovenskom jeziku tradicionalni naziv prosinec označava siječanj. Stariji hrvatski nazivi koji su bili u upotrebi u pojedinim krajevima bili su: velikobožičnjak (prema Božiću), gruden, dvanajstnik.
Latinsko ime ovog mjeseca, december, dolazi od riječi decem, a označava deseti mjesec Rimskog kalendara. Izvor etimologije: Wikipedia.
No, kakav nam je, u meteorološkom smislu, bio ovaj prosinac, inače za meteorologe, prvi zimski mjesec?
Temperatura
Temperatura zraka je u meteorologiji temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem te se stoga mjeri na visini od 2 metra. Dnevni hod temperature ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake te se može znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka, ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri. Pod utjecajem topline tla, uz samo tlo temperatura se zraka naglo mijenja, pa razlika između temperature zraka na 2 metra visine i one pri tlu može iznositi i do 10 °C.
Tablica najviših, najnižih i srednjih temperatura, prosinac 2025.
Prosinac 2025. je po srednjim mjesečnim temperaturama u većini kopnenih promatranih postaja bio u okvirima višegodišnjeg prosjeka uz odstupanja manjim od 1 °C. Na obalnim je, pak, postajama bio osjetno topliji.
Tablica srednjih temperatura, prosinac 2025. i najtopliji 2000.-2024.
U okvirima višegodišnjeg srednjaka, ovaj prosinac je bio hladniji od rekordnih koji su se mahom ostvarili 2022. i 2023. godine. Najveća odstupanja od rekordera je bilo na kopnenim postajama, dok je na obalnim bilo minimalno.
Slična je situacija i s dnevnim maksimalnim temperaturama. U ovom prosincu su apsolutni maksimumi niži od rekordnih prosinačkih vrijednosti ostvarenih u zadnje dvadeset i četiri godine. Jedino se riječki maksimum približio najvišoj ostvarenoj 2016. godine.
Tablica najviših mjesečnih temperatura u prosincu 2025. i maksimumi u periodu 2000.-2024.
Na obalnim su postajama srednje dnevne temperature bile prilično ujednačene uz osjetno zahlađenje krajem mjeseca. Na kopnenim postajama je situacija bila ipak drugačija uz osjetne fluktuacije srednje dnevne temperature zraka, posebice izražene u prve dvije trećine mjeseca.
Grafikon srednjih dnevnih temperatura, prosinac 2025.
Grafikon najviših dnevnih temperatura ipak pokazuje značajno veće oscilacije što je posebno izraženo na kopnenim postajama gdje su unutar dva do tri dana amplitude bile i do 10 °C.
Najviše dnevne temperature u prosincu 2025.
Grafikon najnižih dnevnih temperatura zraka je puno „mirniji“, bez značajnijih fluktuacija.
Najniže dnevne temperature u prosincu 2025.
Oborina
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktično sve meteorološke elemente i pojave.
Što se tiče mjesečne količine oborina, ovaj ćemo prosinac pamtiti kao sušan. Na većini promatranih postaja mjesečne količine oborina nisu dosegnule niti pola iznosa višegodišnjeg prosjeka.
Tablica oborina, prosinac 2025.
Iz grafikona dnevnih količina oborina je vidljivo da su vezane uz pri prolaska ciklona preko naših krajeva.
Graf dnevnih oborina u prosincu 2025.
