Ocjena mjeseca
Ocjena mjeseca - veljača 2026.
Pretpostavlja se da ime ovog mjeseca označava sve duže dane koji tako postaju veći - „velji.“ Stariji hrvatski nazivi za ovaj mjesec u pojedinim krajevima bili su: svečen (vjerojatno prema blagdanu Svijećnici, 2. veljače), veljak, svičan.
Latinsko ime mjeseca dolazi iz grčkog (Φεβρουαριος), i latinskog (februarius). Prvobitno značenje mu je bilo posvećeno očišćenju, u kojem su se obavljala žrtvovanja za očišćenje od grijeha. Veljača i siječanj su posljednja dva dodana mjeseca, te ih nema u Rimskom kalendaru jer su u starom Rimu smatrali da je zima bez mjesečnih perioda (bio je posljednji mjesec u godini).
Veljača, drugi mjesec u godini, posljednji je pravi zimski mjesec i jedini u godini koji ima žensko ime. Zbog toga mu se pripisuju različite osobine, a jedna od njih je i prevrtljivost pa ga zovu i „veljača prevrtača“.
No, kakva nam je, u meteorološkom smislu, bila ova veljača?
Temperatura
Temperatura zraka, u meteorologiji, je temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem. Mjeri se na visini od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake i može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri.
Tablica najviših, najnižih i srednjih temperatura, veljača 2026.
I tek letimičan pogled na tablicu najviših, najnižih i srednjih temperatura zraka otkriva dvije zanimljivosti. Prva, razlike između najviše i najniže izmjerene dnevne temperature su prilično velike, a na nekim postajama preko 20 °C! I druga da su srednje mjesečne temperature bile osjetno više od prosjeka tijekom zadnjih 26 godina.sl
Tablica srednjih temperatura, veljača 2026. i najtoplijih veljača 2000.-2025.
Tablica srednjih mjesečnih temperatura i najtoplijih veljača od 2000. do 2025. je pomalo optimistična. Naime, na svim promatranim postajama ova veljača nije preskočila onu iz 2024., koja je, usput, bila najtoplija od 2000. naovamo. Izgleda kao da je ova veljača, barem malo, pokušala ublažiti globalno zagrijavanje.
Tijekom veljače 2026. godine srednje dnevne temperature na promatranim lokacijama u Hrvatskoj pokazuju oscilacije, posebice u drugoj polovici mjeseca. U prvoj polovici veljače temperature su donekle stabilne, s povremenim manjim padovima i porastima, no od sredine mjeseca dolazi do nekoliko izrazitih padova i uspona. Oscilacije su bile znatno više na kopnenim nego na morskim postajama što je i za očekivati jer more, temperaturno inertnije od kopna, „pegla“ velike oscilacije.
Grafikon srednjih dnevnih temperatura, veljača 2026.
Tablica apsolutnih najviših dnevnih temperatura zraka pokazuje da su mjesečni ekstremi ove veljače bili osjetno niži od apsolutnih ekstrema zabilježenih u veljačama 2000. - 2025..
Tablica najviših mjesečnih temperatura u veljači 2026. i maksimumi u periodu 2000.-2025.
Najviše dnevne temperature tijekom veljače 2026. godine pokazuju značajnu prostornu i vremensku varijabilnost, s primjetnim razlikama između priobalnih i kontinentalnih lokacija. Dubrovnik, Zadar i Split zadržavaju više temperature kroz cijeli mjesec, s vrijednostima uglavnom iznad 10 °C, dok kontinentalni gradovi, poput Zagreba, Osijeka i Gospića, bilježe znatno niže temperature, osobito u drugoj polovici mjeseca. U drugoj polovici mjeseca najviše dnevne temperature zraka prilično osciliraju, posebice na kopnenim postajama. Na obalnim, pak, utjecaj mora „stabilizira“ temperature zraka te su i oscilacije manje.
Najviše dnevne temperature u veljači 2026.
Na grafikonu najnižih dnevnih temperatura zraka, koje su uglavnom ostvaruju u ranojutarnjim satima, neposredno pred izlazak Sunca, Uočljivo je da su one na kopnenim postajama niže u drugoj polovici mjeseca.
Najniže dnevne temperature u veljači 2026.
Oborina
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktično sve meteorološke elemente i pojave.
Ove su veljače mjesečne količine oborina više od višegodišnjeg prosjeka, na nekim postaja je ta razlika prilično osjetna.
Tablica oborina, veljača 2026.
Graf dnevnih oborina u veljači 2026.
Oborine su bile gotovo ravnomjerno raspoređene tijekom prva tri tjedna dok je zadnji tjedan veljače uglavnom bio suh.
Naslovna fotografija: Nebojša Subanović
