Ocjena mjeseca
Ocjena mjeseca - veljača 2025.
Pretpostavlja se da ime ovog mjeseca označava sve duže dane koji tako postaju veći - „velji.“ Stariji hrvatski nazivi za ovaj mjesec u pojedinim krajevima bili su: svečen (vjerojatno prema blagdanu Svijećnici, 2. veljače), veljak, svičan.
Latinsko ime mjeseca dolazi iz grčkog (Φεβρουαριος), i latinskog (februarius). Prvobitno značenje mu je bilo posvećeno očišćenju, u kojem su se obavljala žrtvovanja za očišćenje od grijeha. Veljača i siječanj su posljednja dva dodana mjeseca, te ih nema u Rimskom kalendaru jer su u starom Rimu smatrali da je zima bez mjesečnih perioda (bio je posljednji mjesec u godini).
Veljača, drugi mjesec u godini, posljednji je pravi zimski mjesec i jedini u godini koji ima žensko ime. Zbog toga mu se pripisuju različite osobine, a jedna od njih je i prevrtljivost pa ga zovu i „veljača prevrtača“.
No, kakva nam je, u meteorološkom smislu, bila ova veljača?
Temperatura
Temperatura zraka, u meteorologiji, je temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem. Mjeri se na visini od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake i može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri.
Tablica najviših, najnižih i srednjih temperatura, veljača 2025.
I tek letimičan pogled na tablicu najviših, najnižih i srednjih temperatura zraka otkriva dvije zanimljivosti. Prva, razlike između najviše i najniže izmjerene dnevne temperature su prilično velike, a na nekim postajama preko 20 °C! I druga da su srednje mjesečne temperature na kopnenim postajama bile ili u okvirima 25-godišnjeg prosjeka ili nešto niže, a sna obalnim postajama nešto više.
Tablica srednjih temperatura, veljača 2025. i najtoplijih veljača 2000.-2024.
Tablica srednjih mjesečnih temperatura i najtoplijih veljača od 2000. do 2024. je pomalo optimistična. Naime, na svim promatranim postajama ova veljača nije preskočila lanjsku, koja je, usput, bila najtoplija od 2000. naovamo. Izgleda kao da je ova veljača, barem malo, pokušala ublažiti globalno zagrijavanje.
Tijekom veljače 2025. godine srednje dnevne temperature na promatranim lokacijama u Hrvatskoj pokazuju oscilacije, pri čemu se može primijetiti blagi porast prema kraju mjeseca. U prvoj polovici veljače temperature su relativno stabilne, s povremenim manjim padovima i porastima, no oko sredine mjeseca dolazi do izraženijeg pada, nakon čega slijedi postepeni rast. Primjetno je da su primorske lokacije poput Dubrovnika, Splita i Zadra zadržale više temperature s manjim oscilacijama, dok su kontinentalni gradovi poput Gospića, Ogulina, Osijeka i Zagreba pokazali veće varijacije i izraženije promjene tijekom mjeseca. Iako grafikon nije monoton jer temperature rastu i opadaju, na kraćim vremenskim intervalima može se uočiti lokalna monotonost, posebno u drugoj polovici veljače kada temperature postepeno rastu do kraja mjeseca.
Grafikon srednjih dnevnih temperatura, veljača 2025.
Tablica apsolutnih najviših dnevnih temperatura zraka pokazuje da su mjesečni ekstremi ove veljače bili osjetno niži od apsolutnih ekstrema zabilježenih u veljačama 2000. - 2024..
Tablica najviših mjesečnih temperatura u veljači 2025. i maksimumi u periodu 2000.-2024.
Najviše dnevne temperature tijekom veljače 2025. godine pokazuju značajnu prostornu i vremensku varijabilnost, s primjetnim razlikama između priobalnih i kontinentalnih lokacija. Dubrovnik, Zadar i Split zadržavaju više temperature kroz cijeli mjesec, s vrijednostima uglavnom iznad 10 °C, dok kontinentalni gradovi, poput Zagreba, Osijeka i Gospića, bilježe znatno niže temperature, osobito u drugoj polovici mjeseca. Sredinom veljače dolazi do naglog porasta temperatura na svim lokacijama, nakon čega slijedi izražen pad oko 15. veljače. U drugoj polovici mjeseca temperature postupno rastu, s posebnim isticanjem blagih vremenskih uvjeta u priobalju. Ove razlike ukazuju na dominantan utjecaj geografskog položaja i vremenskih prilika na temperaturne ekstreme u različitim regijama. Slično bi se moglo reći i za grafikon najnižih dnevnih temperatura zraka koje se, uglavnom, ostvaruju u ranim jutarnjih satima, neposredno prije izlaska Sunca.
Najviše dnevne temperature u veljači 2025.
Najniže dnevne temperature u veljači 2025.
Oborina
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktično sve meteorološke elemente i pojave.
Izuzev Dubrovnika i Zadra, oborine su ove veljače na ostalim promatranim postajama ili podbacile ili bile u okvirima višegodišnjeg prosjeka.
Tablica oborina, veljača 2025.
Graf dnevnih oborina u veljači 2025.
Tijekom veljače 2025. godine količina dnevnih oborina na promatranim lokacijama pokazuje izrazitu varijabilnost, s dugim razdobljima bez oborina i nekoliko izraženih kišnih epizoda. Prva polovica mjeseca obilježena je uglavnom suhim danima, uz tek povremene manje količine oborina. Oko sredine veljače dolazi do značajnijeg porasta oborina na većini lokacija, pri čemu se ističu pojedini dani s intenzivnim padalinama. Nakon kratkog sušnog razdoblja, prema kraju mjeseca pojavljuju se nove epizode jačih oborina, s osobito izraženim vrhuncima između 25. i 27. veljače. Vidljivo je da količina oborina varira između lokacija, pri čemu su priobalni gradovi poput Rijeke i Dubrovnika imali veće dnevne ekstreme u odnosu na kontinentalne lokacije poput Zagreba, Gospića i Osijeka.
Naslovna fotografija: Đurđica Marković
