Popularna znanost

Zašto dabrovi grade brane?

12.01.2023.

autor: Nebojša Subanović

Ako su dabrovi po nečemu poznati, onda je to po njihovoj fantastičnoj vještini gradnje riječnih brana! Ali, zašto ih grade? I kakve to ima veze s klimatskim promjenama?

 

Izvor fotografije: pixabay.com

 

Dabrovi su debeljuškasti, prilično veliki glodavci, kratkih nožica i mase 18 do 36 kilograma. Na kopnu prilično nezgrapni, u vodi su fantastični plivači, pravi virtuozi! I to ih na kopnu čini vrlo ranjivima, lakim i slasnim plijenom predatora. Međutim u vodi su gotovo nepobjedivi i mogu zadržati dah deset do petnaest minuta!

Mislim da već naslućujete odgovor: gradeći brane, dabrovi pregrađuju riječne tokove stvarajući jezerca dovoljno prostrana i duboka da se u njima mogu sakriti! Ona su njihova sigurnosna zona!

Ali to nije sve! Pregrađujući riječne tokove, dabrovi poplavljuju okolni teren kako bi sigurno došli do svog glavnog izvora hrane: koru, lišće i grančice drveća te vodene biljke. Ne samo da pregrađuju riječne tokove i stvaraju umjetna jezerca nego kopaju i kanale koji ih mogu dovesti bliže izvoru hrane, ali i kojima mogu lakše transportirati građevni materijal.

Žive li dabrovi u svojim branama? Ne!

Dabrovi grade svoje nastambe uz obale - kućice iskopane na obalama ili napravljene od granja, trave i mahovine. Obično žive u malim kolonijama ili porodicama od, u prosjeku, pet članova.

Dabrove brane ne koriste samo njihovim kreatorima već i mnogim drugim vrstama. One usporavaju vodu i duže je zadržavaju u krajoliku čime pretvaraju jednostavne potoke u uspješne močvarne ekosustave. Količina hrane i vode koja je dostupna u njihovim močvarama čini ih idealnim staništem za mnoge različite vrste. To je dio razloga zašto su dabrovi ono što se naziva ključnom vrstom.

 

Izvor fotografije: pixabay.com

 

"Kada njihove brane usporavaju vodu, dio se pohranjuje u tlo, gdje joj korijenje biljaka može pristupiti čak i tijekom suše", kaže Emily Fairfax, ekohidrologinja na California State University Channel Islands u Camarillou. "To pomaže održati vegetaciju bujnom, tako da kada počnu šumski požari, kompleksi dabrova su jedinstveno otporni na gorenje. Ove „mrlje“ otporne na vatru pomažu u očuvanju netaknutih ekosustava, pružaju utočište životinjama koje ne mogu pobjeći, odletjeti ili otplivati od vatre, stabiliziraju riječne obale nakon požara i pomažu pri hvatanju i taloženju pepela i sedimenta koji nakon požara lebde u potocima."

Osim toga, vegetacija nastala zbog dabrovih brana može iz zraka povući glavni staklenički plin - ugljični dioksid. Kada se svi ovi podaci vezani uz dabrove stave zajedno, "nevjerojatno je koliko su dabrovi dobro prilagođeni ne samo da prežive klimatske promjene, već i da naprave neke od poslova prilagodbe klimatskim promjenama koje smo mi, ljudi, sami pokušavali obaviti“ kaže Fairfax te nastavlja "Moj je veliki zaključak da nismo sami u našim naporima da obnovimo ekosustave i izgradimo otpornost na klimatske promjene. Dabrovi, a vjerojatno i drugi inženjeri ekosustava i ključne vrste, rade slične stvari kroz svoje vlastite urođene sposobnosti. Više će se napredovati ako radimo s njima, a ne protiv njih."

Na kraju, dobro razmislite kada vam netko opet kaže da su dabrovi, donedavno ugrožena vrsta, štetočine!  

 

Izvor fotografije: pixabay.com

Naslovna fotografija: National Geographic

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Ekranitis? Digitalni autizam? Koliko su ekrani krivi za to?
17.01.2023.
Zdrav razum nam govori da niti možemo, niti trebamo bježati od modernog doba, no trebaju li i djeca toliko biti izlož...
Zašto su kućni ljubimci značajni u razvoju djece?
03.01.2023.
Treba li dijete odrastati uz kućnog ljubimca? Ili, možda, zašto je dobro imati kućnog ljubimca? Evo što o tome kaž...
Što je to HAARP?
11.07.2022.
HAARP je jedan od omiljenih pojmova teoretičara urota. Može li se njime utjecati na vremenske prilike? Ili se radi o s...
Nedostatak doticaja s prirodom - problem djeteta modernog doba
07.11.2022.
Zašto djeca trebaju prirodu i zašto priroda treba djecu?
Tragovi letenja
20.07.2022.
Prvi se puta pojavljuju na nebu u ljeto 1940. godine tijekom Bitke za Britaniju. Od tog doba tragovi letenja naša su sv...

Najčitaniji drugih kategorija

Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Rujan
01.09.2022.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Listopad
01.10.2022.
Mjesec u kom temperature zraka počinju padati ispod srednjih godišnjih vrijednosti
Volite li kišu?
30.09.2021.
U zapadnoj civilizaciji na nju gledamo uglavnom s neodobravanjem, no u mnogim dijelovima svijeta predstavlja radost i u...