Popularna znanost
Zimski solsticij
Da ste živjeli u doba Jure, prije nekih 120 milijuna godina, bilo bi vam svejedno za zimski solsticij. Zašto? Zato što je tada bilo toliko toplo, u prosjeku otprilike desetak stupnjeva Celzija toplije nego danas, i nije bilo godišnjih doba! Ali u Kredi bi vam već bilo značajno! Naime, tada je prosječna temperatura toliko pala da se nagnutost Zemljine osi u odnosu na ekliptiku – ravninu orbite Zemlje oko Sunca - počela manifestirati godišnjim dobima! Koliko nam je poznato, u doba Krede na Zemlji nema tehnološki naprednih civilizacija koje bi pomoću položaja zvijezda, sunčeve sjene ili nekog drugog astronomskog pokazatelja određivale početak godišnjih doba.
Mi danas ne znamo kada Homo Sapiens počinje astronomskim metodama određivati početak godišnjih doba. Ne znamo niti kada Homo Neanderthalis počinje mjeriti vrijeme astronomskim događajima, ali znamo da to radi zbog godišnjih druženja plemena i porodica zbog razmjene djevojaka kako bi se održala genetska raznolikost.
Prvi razlog određivanja zimskog solsticija, najkraćeg dana u godini, je religijske prirode. Tijekom jeseni, kako dani postaju sve kraći, a noći dulje, vjerojatno raste strah hoće li se taj proces zaustaviti, hoće li dani opet postati dulji ili će sve završiti u vječnoj tami. Zato je na dan solsticija među starim narodima vrlo raširena pojava prinošenje žrtava raznim bogovima. Kasnije se javljaju i drugi, čisto praktični razlozi njegova određivanja - markiranje početka novog vegetacijskog ciklusa, određivanje početka godine itd.
Što je to uopće zimski solsticij ili suncostaj?
Zemljina je os trenutno nagnuta u odnosu na ekliptiku za 23,44 °, a u periodu od 41.000 godine se mijenja od 22,1 do 24,5 °. Ta nagnutost ima za posljedicu da se tijekom godine mijenjaju kut pod kojim padaju sunčeve zrake na Zemlju te duljina trajanja dana i noći, što, u konačnici, ima za posljedicu i promjenu zagrijavanja tla i atmosfere. Što je dan kraći i sunčeve zrake položenije padaju na površinu, zagrijavanje je slabije i obrnuto.
Godišnja doba kao posljedica nagnutosti zemljine osi u odnosu na ekliptiku. Izvor slike: Wikipedia.
Zimski solsticij ili suncostaj je trenutak kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću negativnu deklinaciju od -23,45 °. Deklinacija je kutna udaljenost nebeskog tijela od nebeskog ekvatora prema sjevernom ili južnom nebeskom polu.
Kritične astronomske točke prividne putanje Sunca po ravnini ekliptike s obzirom na deklinaciju δ. Zimski je solsticij početak zime, ljetni početak ljeta, ekvinociji predstavljaju početak proljeća i jeseni.
Modernom čovjeku više i nije toliko bitno određivanje zimskog solsticija ili ostalih značajnih točaka deklinacije prividne sunčeve putanje po nebeskom svodu. Dovoljan je pogled u mobitel pa da znamo koji je datum i da u dva klika dobijemo ne datum nego i minutu najniže pozicije Sunca na nebeskom svodu. Podešavanja kalendara radimo na veličini milisekunde. No nekada to nije bilo tako. Određivanje početka pojedinih poljoprivrednih, vjerskih ili drugih aktivnosti ovisilo je o sposobnosti točnog određivanja ove četiri kritične točke sunčeve deklinacije.
Naslovna fotografija: https://pixabay.com/
