Popularna znanost

Zašto bi nas Venera trebala zanimati više od Marsa?

09.09.2022.

autor: Nebojša Subanović

Zadnje dvije dekade sve su oči uprte u Mars, no, Venera bi nam trebala biti puno zanimljivija!  Zašto?

 

Venera je puno sličnija Zemlji nego Mars. Mars je tri puta manji od Zemlje, no svoj je život, stvarno, započeo na sličan način. Do prije dvije milijarde godina imao je, po svemu sudeći, oceane, mora i rijeke, možda i primitivne oblike života. Ali već tada je bilo jasno da su mu dani „odbrojani“. Premali je, predaleko od Sunca, brzo se ohladio i izgubio magnetno polje, i tako ogoljen bio izložen sunčevu vjetru koji mu je „otpuhao“ atmosferu….

Venerina priča nije ni blizu tako jednostavna, ali može biti značajna za Zemlju. Njena masa je oko 82 % Zemljine, bliža je Suncu, ima gustu atmosferu i prema znanstvenicima, u neko jako davno vrijeme imala je oceane, mora i rijeke, a površinska je temperatura bila između 20 i 50 °C.

Venera, Zemlja i Mars

Usporedba veličina Venere, Zemlje i Marsa. Foto: Wikimedia Commons

Koji su to procesi Veneru doveli u stanje usijanog pakla? Površinska je temperatura oko 460 °C, što ju čini najtoplijim planetom Sunčeva sustava! Atmosfera pri tlu je oko pedeset puta gušća od Zemljine s tlakom od 90.000 hPa! Pri toj gustoći srušio bi vas i povjetarac od 5 kilometara na sat!

Odgovor na gore postavljeno pitanje vraški bi nas trebao zanimati! Kolike su šanse da i Zemlja završi kao užareni pakao prema kojem Danteov Pakao izgleda kao turistički resort na Maldivima? Naime, zadnjih petsto miliona godina Zemlja balansira na oštrici između ledene pustinje i užarenog pakla. Do pojave čovjeka, dvije su glavne protuteže što održavaju taj balans: vulkanska aktivnost koja atmosferu puni stakleničkim plinovima, ugljičnim dioksidom i metanom na jednoj strani, i biljni svijet na drugoj, koji razgrađuje taj ugljični dioksid i puni atmosferu kisikom u kombinaciji sa silikatnim stijenama što s njim stupaju u kemijske reakcije. Prije 370 miliona godina, u kasnom Devonu biljke su potrošile gotovo sav ugljični dioksid, što je dovelo do drastičnog hlađenja i izumiranja oko 75 % vrsta na Zemlji. Srećom, situaciju su spasili vulkani. Tijekom Jure, prije dvjestotinjak miliona godina, uslijed pojačane vulkanske aktivnosti, atmosfera je puna ugljičnog dioksida, temperatura je oko 13 °C viša od današnje i Zemlja je na putu da postane kao današnja Venera. Ovoga puta biljni svijet spašava situaciju i svojom iznimno velikom vegetativnom aktivnošću smanjuje količinu ugljičnog dioksida.

Stupanjem Homo Sapiensa na svjetsku pozornicu, Zemlja se suočava s novom prijetnjom. Promjenom pokrova, uništavanjem šuma i pojačanim ispuštanjem stakleničkih plinova čovjek narušava fini balans koji Zemlju čini pogodnim mjestom za život.

Hoćemo li prijeći onu granicu ravnoteže, kao kada se spotaknete i vaše težište se toliko udalji od vas da je pad neminovan, da i zagrijavanje postane ireverzibilni proces? Koja je to uopće granica? Koliko još prostora imamo? Jednadžba je vrlo komplicirana, uključuje mnogo varijabli čijih većinu vrijednosti možemo samo pretpostaviti. Suvremenici Jure nisu morali puno brinuti, biljnog je svijeta bilo toliko da je vrlo brzo počeo smanjivati količinu ugljičnog dioksida te je već početkom Krede, prije nekih sto i dvadeset miliona godina temperatura postala sasvim prihvatljiva.

Kako bi dobili odgovor na to ključno pitanje: što se desilo Veneri, američka NASA i europska ESA planiraju krajem ove dekade poslati sonde na Veneru.

Međutim, ako ne možete toliko čekati, tada će vas veseliti nedavna najava suradnje znanstvenika Massachusetts Institute of Technology (MIT) i Rocket Laba kojom će u svibnju 2023. lansirati malu sondu na Veneru. Potaknuta izvješćima iz 2020. o potencijalnoj detekciji plina fosfina u oblacima Venere, kojeg obično proizvode živi organizmi, Sara Seager, astrofizičarka i planetarna znanstvenica s MIT-a i njezin tim shvatili su da bi Electron Launch vehicle i svemirska letjelica Photon tvrtke Rocket Lab mogli biti savršeni za misiju kojom bi do Venere stigli puno prije kraja desetljeća!

Letjelica Photon, prva privatna misija na Veneru.

Letjelica Photon: prva privatna misija na Veneru. Fotografija: Rocket Lab

Sonda, koju će Proton odnijeti do Venere, padat će oko pet i pol minuta kroz gornju atmosferu Venere, prikupljajući informacije o suspendiranim česticama u oblacima te oko dvadeset minuta slati  podatke natrag na Zemlju prije nego što podlegne Venerinom negostoljubivom okruženju. Neće moći izravno detektirati fosfin, ali instrument, poznat kao autofluorescentni neflometar će ultraljubičastim laserom prouzročiti fluoresciranje svih organskih spojeva u atmosferi. Njihovo otkrivanje ne bi bio dokaz mikrobnog života jer organske molekule mogu biti povezane i s mnogim nebiološkim procesima. No, u nedavnom intervjuu za MIT Technology Review, Seager kaže da bi njihovo otkrivanje bio „korak prema tome da Veneru smatramo potencijalno nastanjivim okolišem".

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Što je to HAARP?
11.07.2022.
HAARP je jedan od omiljenih pojmova teoretičara urota. Može li se njime utjecati na vremenske prilike? Ili se radi o s...
Tragovi letenja
20.07.2022.
Prvi se puta pojavljuju na nebu u ljeto 1940. godine tijekom Bitke za Britaniju. Od tog doba tragovi letenja naša su sv...
Zašto bi nas Venera trebala zanimati više od Marsa?
09.09.2022.
Zadnje dvije dekade sve su oči uprte u Mars, no, Venera bi nam trebala biti puno zanimljivija! Zašto?
Rijetki crveni vilenjaci viđeni na nebu iznad Čilea
26.08.2022.
Ova nova slika, snimljena na nebu iznad čileanske pustinje Atacama u blizini zvjezdarnice La Silla Europskog južnog op...
Teorije urote, zašto su toliko primamljive?
27.07.2022.
Gotovo da nema teme koja nema i svoju urotničku verziju. Zašto su teorije urota toliko primamljive?

Najčitaniji drugih kategorija

Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Rujan
01.09.2022.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Volite li kišu?
30.09.2021.
U zapadnoj civilizaciji na nju gledamo uglavnom s neodobravanjem, no u mnogim dijelovima svijeta predstavlja radost i u...
Listopad
01.10.2021.
Mjesec u kom temperature zraka počinju padati ispod srednjih godišnjih vrijednosti