Meteo razglednica

Motovun

03.01.2022.

autor: Đurđica Marković

Postoji priča kako je Miyazaki Hayaoa inspiraciju za leteći dvorac iz svoje fantastične animacije “Laputa: Castle in the sky” pronašao u Motovunu, jednom od najljepših i najbolje očuvanih srednjevjekovnih istarskih gradića. Iako nisam uspjela pronaći provjerljive informacije koje bi potvrdile ovu priču, za mene je Montona, ili „grad u gori“, kako je keltsko pleme Sekusi nazvalo naselje koje su digli na području današnjeg Motovuna, zaista gradić iz bajke!

Zahvaljujući projektu Women's Days by Modni ALMAnah pružila mi se prilika da u ovom, meni jednom od najdražih gradova u Hrvatskoj, uživam i u zimi, te napišam ovaj mali meteo osvrt. 

Fotografija preuzeta s facebook.com/visit.motovun

Smješten je na vrhu strmog, 277 metara visokog brda, odakle više od 3.500 godina nadgleda dolinu rijeke Mirne i privlači ljude iz cijelog svijeta. Iako je u Motovunu napravljeno malo arheoloških istraživanja, prvi pronađeni tragovi života datiraju iz sredine brončanog doba, oko 1500. godine p.n.e., svjedočeći o 3.500 godišnjem kontinuitetu života na brdu što se strmo uzdiže iznad pitome doline rijeke Mirne. 

Od donjeg dijela Motovuna, „Kanala“ i parkirališta, do starog grada vode 1052 kamene stepenice, za čiji prelazak je potrebno oko pola sata i podosta pažnje.

Motovunske stepenice, autorica fotografije: Đurđica Marković

Blage i vlažne zime, vruća i sparna ljeta

Uz biološku raznolikost i bogat biljni svijet, Motovun i njegovu okolicu karakteriziraju  i osobita mikroklimatska obilježja. U Istri, poluotoku s tri stane okruženim morem, udaljavanjem od mora klima od sredozemne prelazi u umjereno kontinentalnu. Sa zapada i sjeverozapada osjeća se utjecaj Atlantika, koji je izvor topline i vlage, no važan je i položaj na sjevernom rubu Jadranskog mora, na prijelazu između Sredozemlja i Euroazijske cjeline. Sredozemno, a donekle i Jadransko more, ublažavaju neugodne utjecaje suhe i vruće sjeverne Afrike, jer se topli zrak koji prolazi iznad Sahare (jugo) prelaskom preko mora navlaži. Ta zračna masa uzrokuje u Istri uglavnom blage i vlažne zime, dok su ljeta vruća i sparna.

Na temperature zraka utječu kopno, more koje je od Motovuna udaljeno svega 20 kilometara i čiji utjecaj seže dublje u unutrašnjost Istre po dolinama rijeka, te nadmorska visina, pa su temperature u gradu i njegovoj okolici zimi niže, a oborina je više nego u nižim dijelovima Istre. I dok obalni dio Istre, do nadmorske visine oko 150 metara, ima prosječnu siječanjsku temperaturu iznad 4 °C, a srpanjsku od 22 do 24 °C, s porastom nadmorske visine u unutrašnjosti Istre prosječne siječanjske temperature snižavaju se na 2 do 4 °C, u najvišim predjelima na sjeveroistoku poluotoka i ispod 2 °C, dok su one srpanjske u unutrašnjosti od 20 do 22 °C, u brdovitoj Ćićariji 18 do 20 °C, a na najvišim vrhovima i ispod 18 °C. U okviru ovih vrijednosti kreću se i temperature u Motovunu i njegovoj okolici. Budući se more zagrijava sporije nego kopno, temperaturne razlike između obalnog dijela Istre i unutrašnjosti manje su u proljeće, a veće u jesen. Veće razlike ljeti posljedica su viših jutarnjih temperatura na obali, jer more onemogućuje pretjerano hlađenje zraka.

Prostorni raspored oborina u Istri pod neposrednim je utjecajem reljefa. Najkišovitiji su brdoviti predjeli na sjeveroistoku poluotoka, s godišnje oko 1.500 mm oborina. Iako količina oborine raste od zapada prema istoku, cijeli poluotok ima isti oborinski režim - najviše oborina padne u jesen (listopad, studeni), a manje je izrazit sekundarni vrhunac na prijelazu proljeća u ljeto. Najmanje je oborina na kraju zime i početku proljeća te ljeti.

Iako je snijeg na obali Istre rijetka pojava, u unutrašnjosti poluotoka snježni pokrivač zna ostati nekoliko dana do cijelog tjedna.

Motovun pod snježnim pokrivačem, autor fotografije: Rene Karaman

U Istri najčešće pušu vjetrovi iz smjerova sjeveroistoka i istoka (bura), i jugoistoka (jugo). Bura je najčešća zimi, jer je Jadran u to godišnje doba često u područjima niskog zračnog tlaka, pri čemu njena jačina ovisi o lokalnim topografskim prilikama. U Istri prevladava umjerena bura, koja ne postiže jačinu senjske ili tršćanske. Češće puše anticiklonalna bura, koja donosi vedro i hladno vrijeme. Pri ciklonalnoj (mračnoj, crnoj) buri može obilno kišiti ili sniježiti, čak i do morske obale. Jugo je topao i vlažan vjetar, koji se u hladnoj polovici godine izmjenjuje s burom. Na kopnu ne doseže takve brzine kao bura, a donosi oblačno i kišno vrijeme (ciklonalno jugo).

Motovunske magle

Za vrijeme vedrih noći, tlo se intenzivno hladi, a time i zrak koji leži nad njim. Zbog pada temperature zraka, raste njegova relativna vlažnost, koja tijekom noći ili pred jutro može dosegnuti 100%. Nastavi li temperatura i dalje padati, dolazi do kondenzacije vodene pare i stvaranja magle. Debljina sloja magle ovisi o tome koliko je bilo vlage u zraku i koliko se on tijekom noći ohladio. Kad Sunce zagrije, na gornjoj strani počinje ishlapljivanje kapljica i magla se stanjuje.  Ukoliko se nakon svanuća Sunčeve zrake u dovoljnom intenzitetu uspiju probiti do tla, ono se počinje grijati, a time i zrak koji leži nad njim, čime njegova relativna vlažnost počinje padati. Tada kapljice magle pri tlu počinju ishlapljivati, što stvara dojam „dizanja magle“. Motovun leži iznad doline rijeke Mirne, čije je tlo prilično vlažno, a time i zrak povrh nje, zbog čega se magla u tom području često javlja.

Magla, autorica fotografije: Đurđica Marković

Upravo zahvaljujući magli Motovun ponekad izgleda poput čudesnog grada koji izranja iz gigantskog oblaka! Vedro, nevjerojatno plavo nebo bez oblačka, stari grad obasjan suncem, a podno zidina taj divovski, bijeli „oblak“ u kom nestaje rijeka Mirna i čitava njena dolina, Motovunska šuma i njeni stoljetni hrastovi, vinogradi u kojima uspijeva grožđe od kojeg nastaju neka od najboljih svjetskih vina … Tko to jednom doživi, vraća se po još kad god mu se pruži prilika!

Pogled na Motovunsku šumu i dolinu rijeke Mirne pod gustom maglom s Donjeg placa (Piazza de Soto) koji gleda na sjeverozapad i s kojeg se za bistra dana vidi i more.

Fotografija: Đurđica Marković

Gornja vrata (Porta di Sora) iz 14. stoljeća. Ova vrata jedini su prilaz užem centru grada, povezuju gornji i donji trg. Nekad su tu bila još teža vrata koja su se otvarala i zatvarala sofisticiranim sustavom vijaka.

Fotografija: Đurđica Marković

Romaničko-gotički zvonik (toranj) iz 13. stoljeća. Tipično za Istru, zvonik je odvojen od župne crkve svetog Stjepana Prvomučenika, zaštitnika Motovuna. Zvonik dominira glavnim motovunskim trgom, svojom visinom i nazubljenim kruništem simbolizira snagu i nedodirljivost grada. Legenda kaže da ga je Veli Jože znao protresti kad bi ga stanovnici Motovuna jako naljutili.

Fotografija: Đurđica Marković

Legenda kaže da su u Istri, mnogo prije ljudi, živjeli divovi. S njima su živjeli patuljci koji ih nisu podnosili, pa su ih iz pakosti otrovali. Ipak, u svakom gradu ostavili su po jednog diva, kako bi im služili. Prezreni i omalovažavani, divovi su radili najteže poslove i gradili gradove na brežuljcima. Uz istarske gradiće Grožnjan, Roč, Završje, Sovinjak i Vrh, sagradili su i Motovun, a kako im je po završetku gradnje ostalo još nekoliko "kamenčića", odlučili su napraviti i najmanji grad na svijetu - Hum.

Div po imenu Veli Jože služio je stanovnicima Motovuna, koji su često bili vrlo zlobni i okrutni prema njemu. Da bi im se osvetio zbog njihove zloće, ponekad bi protresao gradski zvonik, zbog čega su ga jednog dana poslali u Veneciju. Na brodu je upoznao galijota Iliju, koji ga je podučio o slobodi i njenoj važnosti. Priča kaže da je galija doživjela brodolom i nestala u oluji, a Jože koji se uspio spasiti odlučio je nagovoriti ostale divove na pobunu. Ipak, od pobune nije došlo jer su lukavi patuljci podmitili divove zlatom i vinom, pa su se svi divovi, osim Velog Jože, vratili u svoje gradove i ponovno postali robovi. Veli Jože se nije bio spreman odreći slobode, povukao se u goru, u nadi da će doći trenutak za ostvarenje njegovih snova.

Fotografija: Đurđica Marković

Boutique hotel Kaštel, nekadašnja palača Polesini, koju je prije više od 300 godina za svoju obitelj izgradio markiz Polesini. Terasa sa stoljetnim kestenima ispred hotela idealna je za jutarnja ispijanja kave, osobito u danima kasnog ljeta i rane jeseni, kad Motovunski brijeg, šume i vinogradi znaju biti pod koprenom guste magle, a grad unutar svojih zidina blješti okupan toplim zrakama sunca. Na terasi hotela nalazi se bunarsko grlo iz 1322. godine s najstarijim grbom Motovuna iz kraja 10. stoljeća. Na njemu su vidljivi jedan pojas zidina i jedna kula, dok svi kasniji imaju dva pojasa i pet kula.

Fotografija: Đurđica Marković

Pogled na Motovun iz vinarije Tomaz. Vino je staro koliko i Motovun pa ni najmanje ne čudi da većina domaćinstava u ovom kraju posjeduje vinograd i radi svoje vino. Najrasprostranjenija bijela sorta je autohtona istarska malvazija, koja čini oko polovice ukupnih nasada vinove loze ovog kraja. Stara istarska sorta je i muškat od kojeg se rade poznata i mnogima omiljena desertna vina, dok je od crnih sorti najpoznatiji teran od kojeg se radi vino crveno poput rubina s ljubičastim odsjajem, prekrasnih mirisa među kojima dominira šumsko voće, s jakim karakterom naglašenih kiselina, za koje se od davnina vjeruje da je dobro za srce.

Fotografija: Đurđica Marković

Još od starih Egipćana, Rimljana i Grka, tartufi su cijenjena delicija, hvaljena zbog njenog mirisa, jedinstvenog okusa i afrodizijačkih svojstava. Motovunska šuma najveće je zaokruženo stanište bijelog tartufa na svijetu, a u Guinnessovoj knjizi stoji da je upravo u njoj 1999. godine nađen najveći bijeli tartuf na svijetu, težak 1.310 g. Priča kaže da je, nakon brojnih preprodaja, za sumu od 180.000 Eura završio u Hong Kongu, na stolu jednog milijunaša. Vrijedno je spomenuti i da se istarski bijeli tartufi, uz one iz talijanske Albe, smatraju najboljim tartufima na svijetu! Poznavatelji prilika kažu da je u Motovunskoj šumi sve manje tartufa, no ne može se sa sigurnošću reći je li to zbog klimatskih promjena ili nekontroliranog tartufarenja, kao što nema znanstvene potvrde lokalnih priča o tome kakvo mora biti ljeto da bi na jesen sezona tartufa bila dobra.

Fotografija: Đurđica Marković

Villa Borgo izvorna je, stara, tradicionalna kamena kuća na samom vrhu Motovuna, u neposrednoj blizini glavnog trga, zidina i glavne motovunske ulice prepune restorana i suvenirnica. S njene terase pruža se fantastičan pogled na Motovunsku šumu, vinograde na proplancima podno brda i dolinu rijeke Mirne. Zimi možete na njenoj terasi, ušuškani u toplu dekicu, uživati u čaši kuhanog vina ili vruće čokolade, istovremeno dotičući vršcima prstiju debeli sloj magle u kojoj mistično nestaje sve izvan gradskih zidina.

Villa Borgo pruža usluge smještaja u sobama s pogledom na rijeku Mirnu i na romantične motovunske uličice, a osim smještaja, svojim gostima priprema i odličan doručak.

Fotografija: Đurđica Marković

Zateknete li se negdje u blizini, ne propustite posjetiti ovaj čaroban gradić!

 

 

 

 

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Andaluzija, zemlja topline, strasti i jarkih boja
21.09.2021.
Upoznajte dragulj Španjolske, najtopliju i najsunčaniju regiju europskog kontinenta
Motovun
03.01.2022.
Upoznajte jedan od najljepših i najbolje očuvanih srednjevjekovnih gradića u Istri, grad na brdu koji kao da je izaš...
Barcelona, grad jedinstvene ljepote i spoja starog i novog
03.11.2021.
Otkrijte zašto je katalonsku prijestolnicu najbolje posjetiti u svibnju i lipnju, ali jednako nećete pogriješiti ako...
Stykkisholmur, grad u kojem ponekad posve izostane ljeto
08.03.2022.
Malo ruralno čudo na Islandu, gradić koji je zbog svojih napora u zaštiti okoliša proglašen europskom destinacijom ...
Plitvička jezera
20.02.2022.
Nekada su ih nazivali Vražjim vrtom, za čovjeka današnjice, koji neprestano traga za iskonskom ljepotom, ona su komad...

Najčitaniji drugih kategorija

Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Rujan
31.08.2021.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Volite li kišu?
30.09.2021.
U zapadnoj civilizaciji na nju gledamo uglavnom s neodobravanjem, no u mnogim dijelovima svijeta predstavlja radost i u...
Listopad
01.10.2021.
Mjesec u kom temperature zraka počinju padati ispod srednjih godišnjih vrijednosti