Meteo razglednica
Barcelona, grad jedinstvene ljepote i spoja starog i novog
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije, nalazi se na sjeveroistočnoj obali Iberijskog poluotoka, okrenuta prema Sredozemnom moru, na ravnici širokoj oko 5 km, omeđenoj planinskim lancem Collserola, rijekom Llobregat na jugozapadu te rijekom Besòs na sjeveru.
„Čak je i mjesec bio posramljen ljepotom Barcelone“, rekao je Andrew Barger, govoreći o ovom čudesnom gradu u kom se na svakom koraku isprepliću njegova bogata prošlost i sadašnjost. Ljepoti katalonske prijestolnice divili su se, a i danas dive, i mnogi drugi, naglašavajući fantastičnu energiju i otvorenost ovog grada punog života, intenzivnog, okrenutog jednako prema prošlosti i budućnosti.
Arc de Triomf (Pixabay.com)
Gotička četvrt (Barri Gòtic)
Za razliku od većine europskih gradova, u kojima se arhitektura vezuje uz monarhe koji su njima vladali u određenim razdobljima, Barcelonu su gradom - ikonom učinili arhitekti koji su u njoj izgradili neke od najljepših građevina svijeta. Tko još nije čuo za Antonija Gaudija, čiji su radovi nezaobilazni dio razglednica ovog grada!? Fantastična Bazilika svete obitelji, (Temple Expiatori de la Sagrada Família), Casa Milá, Park Güell sagrađen na brdu El Carmel, s kojeg se pruža divan pogled na grad, La Pedrera, za mnoge arhitekte najoriginalnija stambena zgrada u povijesti arhitekture, smještena u najljepšoj aveniji Barcelone – Passeig de Gracia. Uz još šest Gaudijevih djela, La Pedrera, zgrada koja je više skulptura nego stambena zgrada, od 1984. godine pod zaštitom je UNESCA. Tu su i Casa Batllo – građevina koja zorno prikazuje katalonski Art Nouveau, Casa Calvet, čija kamena fasada reflektira utjecaj baroka, i čiji su balkoni na neki način slični onima na Casa Batillo, te Casa Vicens, koja predstavlja prvi značajan Gaudijev rad, a na kojoj se vidi i utjecaj islamske arhitekture.
Casa Batllo (pixabay.com)
La Pedrera (Joe Planas, Unsplash.com
Sagrada Familia (pixabay.com)
Za percepciju Barcelone kao grada punog života i radosti zasigurno su jednim dijelom zaslužne i vremenske prilike u gradu. Krenimo redom i otkrijmo njihove glavne karakteristike.
Blage zime i topla do vruća ljeta
Govoreći o klimi, pojednostavljeno možemo reći da je klima Barcelone mediteranska. Zime u gradu blage su i ugodne. Najhladnije je tijekom siječnja i veljače, kad se prosječne temperature zraka kreću oko 15 °C danju i 9 °C noću. Dalje od mora, u brdima oko grada (kao što je, npr,. Montjuic), povremeno se noću pojavljuje mraz. Zbog urbanog efekta toplinskog otoka i blizine toplog mora, u samom gradu i njegovom širem području vrlo je rijedak i danju je zabilježen samo za najjačih hladnih valova i snježnih oluja.
Proljeće u Barceloni obično traje od ožujka do kraja svibnja, iako se u nekim godinama zna protegnuti i do lipnja. Dosta je kišovito, pri čemu je kiša u proljeće češća nego zimi i ljeti, ali je ima manje nego u jesen. Ljetna sezona općenito traje od kraja svibnja ili početka lipnja do kraja rujna ili početka listopada. Srpanj i kolovoz su najtopliji mjeseci, s prosječnim temperaturama oko 28 do 29 °C tijekom dana i 22 do 23 °C noću. U lipnju i rujnu prosječna temperatura je oko 26 °C danju i 20 °C noću. Dnevne temperature iznad 34 °C su rijetke. Jesen, koja u Barceloni traje od listopada do prosinca, najkišovitije je godišnje doba. Valja znati da je u gradu u prosjeku 78 kišnih dana godišnje (≥ 1 mm), a godišnja prosječna relativna vlažnost iznosi 72%, u rasponu od 69% u srpnju do 75% u listopadu. Ukupne količine oborina najveće su u kasno ljeto i jesen (rujan – studeni), a najmanje početkom i sredinom ljeta (lipanj – kolovoz), sa sekundarnim zimskim minimumom (veljača – ožujak). Maksimalne vrijednosti temperatura zraka tijekom jeseni kreću se oko 18 do 19 °C, a minimalne oko 12 do 13 °C.
Barcelonetta (Lucrezia Carnel, Unsplash.com)
Iako ima mediteransku klimu, zimi je u Barceloni manje padalina nego što je to uobičajeno za tipičnu mediteransku klimu, a od uobičajenog odskače i to što su lipanj i kolovoz vlažniji od veljače, pa se može govoriti o podtipu klime koji je francuski geograf George Viers nazvao "portugalski". Javlja se i u jugozapadnim dijelovima Mediterana (npr. Marseille) i može se smatrati prijelaznim podtipom u vlažnu suptropsku klimu (Cfa) kopnenih područja.
Grad sunca i svjetlosti
U Barceloni je u prosjeku 2.524 sunčanih sati godišnje - od 138 (prosječno 4,5 sunčanih sati dnevno) u prosincu do 310 (prosječno 10 sunčanih sati dnevno) u srpnju. Srednja je to vrijednost za južnu polovicu Europe, jer u ovom dijelu kontinenta količina sunčanih sati varira od oko 2000 do oko 3000 sati godišnje. Međutim, to je 60% veća vrijednost nego u sjevernoj polovici Europe, gdje je sunčanih sati oko 1500 godišnje. Zimi Barcelona ima oko tri puta više sunčanih sati od sjeverne Europe!
Park Güell (Pixabay.com)
Kad je riječ o dnevnoj svjetlosti tijekom zime, u Barceloni dani nisu tako kratki kao na sjevernom dijelu kontinenta. Naime, Barcelona je među europskim gradovima s najoptimalnijim brojem sati zimskog dnevnog svjetla, pa u prosincu, siječnju i veljači grad uživa u prosječno 10 sati dnevnog svjetla. Za usporedbu valja spomenuti da, primjerice, London, Moskva ili Varšava zimi imaju oko 8 sati dnevnog svjetla.
Panorama grada iz zraka (Pixabay.com)
Grad je gusto naseljen, stoga je pod velikim utjecajem urbanog efekta toplinskog otoka. Područja izvan urbaniziranih četvrti mogu imati i do 2 °C razlike u temperaturama tijekom cijele godine. Prosječna godišnja temperatura je 21,2 °C tijekom dana i 15,1 °C noću. Prosječna godišnja temperatura mora je oko 20 °C. U najhladnijem mjesecu, siječnju, temperatura se obično kreće od 12 do 18 °C tijekom dana te od 6 do 12 °C noću, a prosječna temperatura mora je 13 ° C. U najtoplijem mjesecu, kolovozu, prosječna temperatura zraka kreće se od 27 do 31 °C tijekom dana, oko 23 °C noću, a prosječna temperatura mora je 26 °C. Općenito, ljeto u Barceloni traje oko šest mjeseci, od svibnja do listopada. Dva mjeseca – travanj i studeni – su prijelazna, s prosječnom temperaturom od 18 do 19 °C tijekom dana i 11 do 13 °C noću. Prosinac, siječanj i veljača su najhladniji mjeseci, s prosječnom temperaturom oko 15 °C danju i 9 °C noću. Velika kolebanja temperature su rijetka, osobito u ljetnim mjesecima. Tijekom proljeća i jeseni vrijeme u Barceloni može biti vrlo promjenjivo. Tijekom ovih mjeseci može padati dosta dugotrajna kiša, ali su uzastopni sunčani dani također prilično česti. Razlika između temperatura tijekom dana i noći mala je zbog jakog morskog utjecaja i vrlo rijetko prelazi 10 °C
Snijeg je u gradu vrlo rijedak, u prosjeku padne jednom u dvije godine, ali slabe snježne oborine mogu se pojaviti svake godine na vrhovima obližnjih planina ili duboko unutar metropolitanskog područja, daleko od mora. Godine 1962. Barcelona je imala bijeli Božić - bila je to najveća količina snijega zabilježena u Barceloni od 1887. godine. U 21. stoljeću, najjače snježne oborine dogodile su se 8. ožujka 2010., kada je snijeg praćen grmljavinom prouzročio zatvaranje cesta i obustavu javnog prijevoza.
Montjuïc (Pixabay.com)
crtica iz života grada (Johan Mouchet, Unsplash.com)
Iako je, općenito gledajući, Barcelona sunčan grad, nije rijetkost ni poneki oblačan ili maglovit dan. U rano proljeće česte su morske magle koje se javljaju kada prve tople afričke zračne mase dođu iznad hladne morske vode.
Rijetkost nisu ni grmljavinske oluje, posebice od sredine srpnja do studenog.
Temperaturni ekstremi
Najviša dnevna temperatura zraka zabilježena je 27. kolovoza 2010. godine i iznosila je 37,4 °C, najniža je zabilježena u noći 27. prosinca 1962. godine, a iznosila je -8 °C.
Najbolje vrijeme za odlazak u Barcelonu
Najbolje vrijeme za posjet Barceloni je od početka svibnja do kraja lipnja, kada su temperature ugodne, a mnogobrojni ulični festivali najavljuju dolazak ljeta. Pravo ljeto je, pak, manje ugodno, pomalo ljepljivo zbog vlage koje je u zraku više od 70%, pa mještani masovno napuštaju svoj grad kako bi ulovili malo svježine i povjetarca negdje drugdje.
Uzevši u obzir sve ranije navedene činjenice, gotovo da nema perioda u godini u kojem bi katalonska prijestolnica potpuno razočarala svoje goste, jer i kad je vrijeme u pitanju, pruža maksimalni užitak i ugodu.
Pogled na grad s Montjuïc- a (Paolo Nicolell, Unsplash, com)
Vignetta (Florian Hofman, Unsplash.com)
Naslovna fotografija: Dimitry Anikin, Unsplash.com
