Popularna meteorologija
Toplinski valovi i kako se ponašati za njihovog trajanja
Jeste li znali da valovi vrućine odnose više života nego tornada, poplave i druge ekstremne vremenske prilike? Atmosfera je naš životni prostor. Toplina, radijacija i zagađenost iz nje samo su neki od elemenata koji utječu na život na Zemlji, a temperatura, oborine i vremenske nestabilnosti iz troposfere reflektiraju se na sve žive organizme na Zemlji, pa indirektno i na zdravlje čovjeka. Upravo su utjecaji iz troposfere odgovorni za kvalitetu, vrstu i količinu hrane i vode na Zemlji, pojavu zaraznih bolesti, ali i seobe stanovništva uzrokovane velikim vremenskim nepogodama.
Vremenske atmosferske prilike djeluju na čovjeka i direktno. Tako primjerice vjetar, suša i vlaga utječu posebice na plućne i bolesti dišnih putova, kardiovaskularne, gastroenterološke, psihičke, neurovegetativne i reumatske bolesti. UV zrake iz stratosfere utječu na naše zdravlje direktno i indirektno, a njihova najpoznatija posljedica je rak kože. Sve bolesti na koje utječe vrijeme poznajemo pod nazivom meteorotrofne bolesti.
Toplinski valovi
Svjetska meteorološka organizacija definira toplinski val kao 5 ili više uzastopnih dana produljene vrućine u kojima je dnevna maksimalna temperatura viša od prosječne maksimalne temperature za 5 ° C ili više. S globalnim zagrijavanjem toplinskih je valova sve više. Istraživanja kažu da su od svih vremenskih utjecaja najopasniji i najodgovorniji za čovjekovu smrtnost.
Vrijeme se mijenja, to je činjenica na koju u kratkom roku ne možemo utjecati pa nam ne preostaje ništa drugo nego da se prilagodimo. I mijenjamo svoje ponašanje prema prirodi, okolišu i resursima bez kojih nema života na Zemlji, naravno!
Podaci govore da oko 60 % ljudi osjeća promjene vremena, pa su upozorenja na nepovoljne vremenske prilike koje bi se mogle odraziti i na njihovo zdravlje itekako dobrodošla.
Ljeto je u našoj zemlji poznato po vrućim i sparnim periodima, a u jednom takvom smo i ovih dana. I u danima koji slijede bit će sunčano i vruće uz nizak tlak zraka i južno strujanje, a živa u termometrima gotovo se neće spuštati ispod granice vrućine, koja je određena na 30 °C. U nekim dijelovima Lijepe naše živa u termometru popet će se i do zaista vrućih 37 °C. I dok je danas opasnost od vrućine u većini predjela bila umjerena, a na krajnjem istoku i jugu zemlje mala, sutra će se situacija dodatno pogoršati, pa će opasnost od toplinskog vala u većem dijelu zemlje biti velika, a na krajnjem istoku i jugu zemlje umjerena.
Iako će velik broj ljudi uživati u obilju sunca i topline, ne treba zanemariti niti činjenicu da je trenutna vremenska situacija za mnoge potencijalno opasna. Uz malo pogoršano opće stanje, osjetljivi će ljudi biti umorni i razdražljivi, nerijetko će osjećati malaksalost i iscrpljenost, a moguća je i nesvjestica te izraženija neurovegetativna stanja.
Meteoropati, kronični bolesnici, mala djeca i ljudi starije životne dobi spadaju u posebno ugrožene skupine ljudi, no i svi bi se ostali za vrućih ljetnih dana trebali pridržavati slijedećih savjeta:
Rashladite svoj dom:
- Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
- Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
- Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
- Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
- Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
- Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.
Klonite se vrućine:
- Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću.
- Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 - 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
- Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.
- Potražite sjenu.
- Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
- Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
- Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:
- Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
- Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
- Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
- Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.
- Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
Pomognite drugima:
- Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana
- Razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
- Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
- Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
- Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvene probleme:
- Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
- Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše:
- Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
- Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.
- Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potražite medicinsku pomoć.
- Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika/hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem - kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25 - 30 °C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 °C. Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine pridržavajte se i preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!
Izvor: http://www.euro.who.int/
Važni brojevi:
- Hitna pomoć - 194 (za cijelu Hrvatsku)
- Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.
