Klimatske promjene
SpaceX i njegov karbonski potpis
Fotografije: pixabay.com
Ugljični potpis, pojam novijeg datuma, pojavljuje se nekako sa spoznajom kako bi čovječanstvo trebalo smanjiti, ako ne i posve ukloniti svoj utjecaj na klimatske promjene. Većini ljudi posve nepoznat, klimatski potpis počinje zadavati glavobolje onima kojih se tiče, a posebno onima koji ga moraju izračunati.
Što je to ugljični potpis? Ugljični potpis je cjelokupna emisija stakleničkih plinova neke infrastrukture, izraženih kroz ekvivalent ugljičnog dioksida. Pod infrastrukturom podrazumijevamo uređaje, instalacije, strojeve, građevine, postrojenja, tvornice…. sve proizvedeno ljudskom rukom. Pod emisijom podrazumijevamo sve stakleničke plinove emitirane od trena kada je počela njihova izrada i izrada svih njihovih komponenti, tijekom njihova životnog vijeka, pa do rasformiranja. Ugljični potpis ima tri dijela ili kategorije. Prva kategorija su izravne emisije stakleničkih plinova same infrastrukture. Druga su kategorija neizravne emisije nastale korištenjem energije u tvrtci ili organizaciji koja je operator infrastrukture. Na primjer, emisije nastale proizvodnjom električne energije za rasvjetu, klimatizaciju, električne uređaje kao računala i slično. Tu spadaju i emisije zbog transporta radnika na posao, dostavu repromaterijala i otpremu gotovih proizvoda. Treći su dio ostale neizravne emisije uzrokovane djelatnošću poduzeća u širem gospodarstvu. Na primjer, emisije nastale proizvodnjom računala koje koriste zaposlenici, emisije nastale proizvodnjom cementa korištenog za izgradnju objekata poduzeća ili tvornice.
Kada zemlje i tvrtke govore o smanjenju emisija, obično se usredotočuju na emisije iz kategorije 1 i 2.
Kako stojimo sa svemirskim letovima? Ukoliko ste dubljeg džepa, već sutra i vi možete biti svemirski turist! Prošle godine tri milijardera – Richard Branson, Jeff Bezos i Elon Musk – pokreću industriju svemirskog turizma, sva trojica su se zaputila iznad Zemlje.
Kakav i koliki je utjecaj svemirskih letova na klimatske promjene? Jedan dio odgovora daje njihov ugljični potpis.
Samo lansiranje rakete ne bi trebalo biti problematično. Moguće je koristiti raketno gorivo bez ikakvog ugljika – NASA već desetljećima koristi tekući vodik, a koristi ga i raketa Jeffa Bezosa. No, komercijalni se vodik proizvodi na način kojim se emitira vrlo velika količina ugljika, iako ga je moguće proizvoditi i s nultom emisijom. Uz to, sagorijevanjem vodika nastaje vodena para koja je četrdesetak puta jači staklenički plin od ugljičnog dioksida. S druge, pak, strane, SpaceX-ove rakete koriste goriva na bazi kerozina i metana, a Richard Branson iz Virgin Galactica također koristi goriva na bazi ugljika. Neovisno o tome da li sagorijevanjem raketnog goriva nastaje ugljični dioksid ili ne, sva ona uzrokuju druge atmosferske probleme. Najveća stvar je oštećenje ozona, odnosno ozonskog omotača, što rezultira dodatnim zagrijavanjem Zemlje. Čađa, ugljični dioksid, vodena para i dušikovi oksidi koje emitiraju rakete također imaju učinak zagrijavanja. Učinak je pojačan zbog visine na kojoj se plinovi emitiraju – nedavna nerecenzirana studija sugerira da bi tijekom tri godine, samo zbog svemirskog turizma moglo biti izgubljeno 0,22 % ozona u gornjoj stratosferi. Studija također sugerira da bi se čađa od lansiranja raketa, u gornjim slojevima atmosfere mogla zagrijavati 500 puta više od čađe koja se emitira na razini tla.
Trebat će napraviti još mnoštvo istraživanja kako bi se razmrsile sve emisije iz raketnih lansiranja i njihovi učinci, no već je sada jasno kako situacija nije bajna. Posebno pridodamo li tu drugu i treću kategoriju emisija u ugljičnom potpisu – neizravne emisije! Jedan od istraživača sugerira da, po osobi, let u svemirskom turizmu ima 50-100 puta lošiji učinak na atmosferu od leta avionom na velike udaljenosti.
Iako izračun i objavljivanje karbonskog potpisa za tvrtke i organizacije sve više postaje zakonska obaveza, neke ga teško puštaju u javnost. Jedna od njih je i SpaceX. Tesla Inc., još jedan poslovni poduhvat Elona Muska, također je iznenađujuće neproziran u pogledu emisija stakleničkih plinova nastalih tijekom izrade njegovih električnih automobila – nešto oko čega su drugi proizvođači električnih automobila bili mnogo otvoreniji.
Međutim, s druge, pak, strane, mora se spomenuti i niz pogodnosti od ovih lansiranja. Sateliti za osmatranje Zemlje su najjasniji primjer – daju nam puno bitnih i važnih podataka koje koristimo baš za praćenje klimatskih promjena. Prema Australskoj svemirskoj agenciji, druge prednosti svemirskih letova uključuju ogromne tehnološke inovacije, komunikacijsku tehnologiju i znanstvena istraživanja.
Svemirski turisti? Htjeli mi to ili ne, svemirski turizam sada je tu i morat će se, na ovaj ili onaj način, uključiti u tu sliku.
A vi, kada bi vam se pružila prilika postati svemirski turist, biste li se odvažili na to putovanje? Pišite nam!
