Popularna meteorologija
Snijeg, najomiljenija i najomraženija oborina na svijetu
Za mnoge od nas snijeg znači radost, posebno raspoloženje i iščekivanje blagdana s kraja godine koje nekako volimo najviše. No, mnogo je i onih koji se na sam spomen snijega naježe od hladnoće. Za njih snijeg znači čišćenje pločnika i dvorišta te opasne i zaleđene ceste, pa se čudom čude svima nama koji ga već početkom studenog počinjemo priželjkivati.
Što je snijeg i kako nastaje?
Vrsta je to oborine koja pada iz nimbostratusa, altostratusa, stratusa, kumulonimbusa i stratokumulusa u hladnom dijelu godine. Pada u obliku pahulja ili sitnih kristalića. Snježni kristali nastaju kada se pothlađene kapljice vode smrznu na jezgri za zaleđivanje. Nakon smrzavanja, kapljice će u prezasićenom zraku nastaviti rasti. Kristalići leda rastu tako da se na njih lijepi vodena para. Budući da vodene pare u zraku ima sve manje, preostale kapljice isparavaju i opet se povećava količina vodene pare u zraku i kristali dalje rastu. Ako se promatra svaki kristalić posebno, uočava se da je pravilni šesterokut.
Veliki kristali zbog svoje težine počinju padati te se na svom putu kroz atmosferu sudaraju i lijepe za druge kristale i tako stvaraju nakupine koje se zovu pahulje.
Snijeg se zadržava na tlu dok se ne otopi ili ne sublimira. U hladnijim klimama snijeg se zadržava na tlu cijele zime, a na nekim dijelovima visokih planina snijeg se ne otapa niti ljeti. Ako je temperatura 5 °C ili više, snježni pokrivač se neće stvoriti.
Snijeg se mjeri u centimetrima na meteorološkim postajama. No, snijeg nema konstantnu gustoću. Novo napadali snijeg ima gustoću od 5 do 15 % gustoće vode. Snijeg koji kod nas donese ciklona sa Sredozemlja obično je mokar i ima veću gustoću od snijega koji je donesen strujom sa sjevera Europe koji je rahli i suh, takozvani pršić. Kada se stvori sloj snijega na tlu, pod vlastitom težinom će se zgusnuti do gustoće od otprilike 30 % vode. Veća gustoća se može postići samo topljenjem i ponovnim smrzavanjem. U proljeće je gustoća snježnog pokrivača oko 50% gustoće vode.
Utjecaj snijega na ljude
Snijeg utječe na gotovo svaki oblik ljudske djelatnosti, počevši od mogućnosti izlaska iz kuće i kretanja te aktivnosti na otvorenom, među kojima su skijanje i sanjkanje omiljeni mnogima. Tu su i povećani troškovi grijanja, no i opasnost od lomova prouzročenih padom na skliskim i zamrznutim pločnicima. Velike količine snijega mogu izazvati prometni kolaps, osobito u područjima u kojima snijeg nije uobičajena pojava, a svojom težinom snijeg može oštetiti, pa čak i uništiti, električnu infrastrukturu, zbog čega domaćinstva ostaju bez električne energije, a nerijetko i bez grijanja…
Neki dijelovi Hrvatske rijetko vide snijeg, neki, iako rijetki, nisu ga nikad ni vidjeli. Uz obalu je još uvijek prava atrakcija. U Splitu, primjerice, pada jako rijetko, dok je u Rijeci nešto češći, osobito nošen burom, no stvaranje snježnog pokrivača je vrlo rijetko, a i tada tek kratkotrajno.
Kada se stvori snježni pokrivač, bitno je biti pripremljen, a svaka dobra priprema počinje informacijama o vremenskim prilikama. Informirajte se, stoga, o vremenu u svom kraju ili u kraju u koji putujete, ne dopustite da vas vrijeme iznenadi pa ostanete zatrpani kao “vlak u snijegu”.
Fotografije: pixabay.com
