i-pad banner 468x60

Popularna meteorologija

Snijeg, najomiljenija i najomraženija oborina na svijetu

06.01.2022.

autor: Đurđica Marković

Za mnoge od nas snijeg znači radost, posebno raspoloženje i iščekivanje blagdana s kraja godine koje nekako volimo najviše. No, mnogo je i onih koji se na sam spomen snijega naježe od hladnoće. Za njih snijeg znači čišćenje pločnika i dvorišta te opasne i zaleđene ceste, pa se čudom čude svima nama koji ga već početkom studenog počinjemo priželjkivati.

Što je snijeg i kako nastaje?

Vrsta je to oborine koja pada iz nimbostratusa, altostratusa, stratusa, kumulonimbusa i stratokumulusa u hladnom dijelu godine. Pada u obliku pahulja ili sitnih kristalića. Snježni kristali nastaju kada se pothlađene kapljice vode smrznu na jezgri za zaleđivanje. Nakon smrzavanja, kapljice će u prezasićenom zraku nastaviti rasti. Kristalići leda rastu tako da se na njih lijepi vodena para. Budući da vodene pare u zraku ima sve manje, preostale kapljice isparavaju i opet se povećava količina vodene pare u zraku i kristali dalje rastu. Ako se promatra svaki kristalić posebno, uočava se da je pravilni šesterokut.

Veliki kristali zbog svoje težine počinju padati te se na svom putu kroz atmosferu sudaraju i lijepe za druge kristale i tako stvaraju nakupine koje se zovu pahulje.

Snijeg se zadržava na tlu dok se ne otopi ili ne sublimira. U hladnijim klimama snijeg se zadržava na tlu cijele zime, a na nekim dijelovima visokih planina snijeg se ne otapa niti ljeti. Ako je temperatura 5 °C ili više, snježni pokrivač se neće stvoriti.

Snijeg se mjeri u centimetrima na meteorološkim postajama. No, snijeg nema konstantnu gustoću. Novo napadali snijeg ima gustoću od 5 do 15 % gustoće vode. Snijeg koji kod nas donese ciklona sa Sredozemlja obično je mokar i ima veću gustoću od snijega koji je donesen strujom sa sjevera Europe koji je rahli i suh, takozvani pršić. Kada se stvori sloj snijega na tlu, pod vlastitom težinom će se zgusnuti do gustoće od otprilike 30 % vode. Veća gustoća se može postići samo topljenjem i ponovnim smrzavanjem. U proljeće je gustoća snježnog pokrivača oko 50% gustoće vode.

Utjecaj snijega na ljude

Snijeg utječe na gotovo svaki oblik ljudske djelatnosti, počevši od mogućnosti izlaska iz kuće i kretanja te aktivnosti na otvorenom, među kojima su skijanje i sanjkanje omiljeni mnogima. Tu su i povećani troškovi grijanja, no i opasnost od lomova prouzročenih padom na skliskim i zamrznutim pločnicima. Velike količine snijega mogu izazvati prometni kolaps, osobito u područjima u kojima snijeg nije uobičajena pojava, a svojom težinom snijeg može oštetiti, pa čak i uništiti, električnu infrastrukturu, zbog čega domaćinstva ostaju bez električne energije, a nerijetko i bez grijanja…  

Neki dijelovi Hrvatske rijetko vide snijeg, neki, iako rijetki, nisu ga nikad ni vidjeli. Uz obalu je još uvijek prava atrakcija. U Splitu, primjerice, pada jako rijetko, dok je u Rijeci nešto češći, osobito nošen burom, no stvaranje snježnog pokrivača je vrlo rijetko, a i tada tek kratkotrajno.

Kada se stvori snježni pokrivač, bitno je biti pripremljen, a svaka dobra priprema počinje informacijama o vremenskim prilikama. Informirajte se, stoga, o vremenu u svom kraju ili u kraju u koji putujete, ne dopustite da vas vrijeme iznenadi pa ostanete zatrpani kao “vlak u snijegu”.

Fotografije: pixabay.com

 

 

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Pustinja Atacama
02.09.2021.
Volite li kišu?
30.09.2021.
Gospa mala, jesen prava
08.09.2021.
Djeluje li vrijeme na vas?
06.09.2021.

Najčitaniji drugih kategorija

Rujan
31.08.2021.
Listopad
01.10.2021.
Studeni
01.11.2021.
Ocjena mjeseca - rujan 2021.
04.10.2021.