Mjesec po mjesec

Prosinac, mjesec koji povezujemo sa zimom i snijegom

30.11.2022.

autor: Redakcija MI

Na što prvo pomislite na sam spomen prosinca? Većina ljudi pomisli na zimu i snijeg. No, je li prosinac i po svojim osnovnim meteorološkim karakteristikama pravi zimski mjesec, i karakterizira li ga zaista snijeg?

Prosinac je mjesec s trideset jednim danom. Uz ime mjeseca vezuje se više priča. Prva kaže da je ime dobio po riječi ‘prositi‘, jer se u tom mjesecu puno prosi. Adventski je običaj obilaziti kuće te pjevati i prositi darove, ili se pak misli na povećani broj prosjaka pred crkvama. Druga verzija povezuje ime sa zimskim suncostajem, jer sunce prosine, odnosno sunce se ponovno rađa i dani nakon solsticija postaju duži. Kod Rimljana je prosinac bio deseti mjesec u godini, stoga mu je latinsko ime decembar, što dolazi od riječi decem (deset).

Njegovom prvim danom počinje klimatološka zima. Ona astronomska ove će godine početi 21. prosinca u 22:48 (SEV),  što je i trenutak zimskog solsticija. Mnogi slave ponovno rađanje Sunca, budući da nakon zimskog solsticija počinje novi godišnji Sunčev ciklus.

No, pogledajmo kakav je prosinac kad je riječ o vremenu i vremenskim (ne)prilikama u našim krajevima.

Mjesec prosinac hladniji je od svog prethodnika, studenog, za 4 stupnja. Na obali se srednja temperatura zraka kreće oko 8 °C, a u kopnenim predjelima oko 4 °C. Vrlo su česti dani s minimalnom temperaturom nižom od 0 °C, takozvani hladni dani, a pojavljuju se i ledeni dani odnosno dani kada temperatura uopće ne prijeđe 0 °C.

Početkom prosinca pojačana je ciklonalna aktivnost nad cijelom Europom, a te ciklone s Atlantika često zahvaćaju i Hrvatsku, no ipak, ciklona je manje nego u studenome. Naša zemlja najčešće je na granici između sjeverne (Sibirske) anticiklone i južne (Sredozemne) ciklone. U kopnenim predjelima se tada osjeća utjecaj anticiklone, dok je priobalje pod utjecajem ciklone, pa je sredina prosinca najoblačniji dio godine za naš Jadran, gdje padne i dosta kiše. Tako, primjerice, u Dubrovniku i Splitu u prosincu je prosječno 13 kišovitih dana, u Šibeniku 12, a u Rijeci samo dan manje, 11. Vrijeme je vlažno, oblačno i maglovito, izmjenjuju se topli i hladni dani, ovisno o tome struji li hladni zrak sa sjevera, ili topli s juga.

Dvije važne ciklone zahvaćaju naše krajeve posljednjih deset dana prosinca, božićna i novogodišnja. S približavanjem tih ciklona najprije počne pritjecanje toplog i vlažnog zraka s juga, a nakon što ciklona prođe preko nas, vjetar okrene na hladne sjeverne smjerove i često donese snijeg.

Prosinac se smatra zimskim mjesecom pa se očekuju hladnoća i snijeg, no ni prema srednjim temperaturama, a ni prema prosječnoj visini snijega, prosinac nije pravi zimski mjesec. Ima obilježja i jeseni i zime. U Hrvatskoj je najoblačniji mjesec u godini, dok u kopnenom dijelu zemlje dodatno još slovi kao najmaglovitiji mjesec u godini. Rekorder po prosječnom broju maglovitih dana je Zagreb, čiji je 30-godišnji prosjek 10 dana s maglom, a tek neznatno zaostaju Varaždin s 8 i Osijek s prosječno 7 maglovitih prosinačkih dana. Zanimljivo je napomenuti da po jedan maglovit dan bilježe Rijeka i Šibenik! Naravno, govorimo o višegodišnjem prosjeku, a stvaran broj dana s maglom ovog prosinca može biti i nešto veći, ili manji.

Oborina je manje nego u studenom, ali više nego u siječnju, i to češće u obliku kiše nego u obliku snijega. U nizinskim kopnenim predjelima snijega prosječno ima samo 2 centimetra dok ga se u gorju nakupi oko 5 centimetra, a samo u višem gorju snježni pokrivač je nešto deblji.

Iako mnogima nevjerojatno, u prosincu je povećana koncentracija nekih alergena. U priobalju cvate čempres, dok u kopnenim predjelima probleme može stvarati dugotrajna magla te onečišćenja u zraku.

U prosincu se veselimo Svetom Nikoli i Djedu Božićnjaku, slavimo Božić i Hanuku, ispraćamo staru i dočekujemo novu godinu. Vrijeme je to adventskih putovanja, osobito u gradove srednje Europe. Vremenske prilike uglavnom su pogodne za kraća putovanja, no pri prolasku ranije spomenutih atlantskih ciklona može biti i vrlo neugodno – hladno, vjetrovito i sa snijegom. Sredinom prosinca se otvara sezona skijanja, pa se u to vrijeme širom zemlje organiziraju vikend putovanja na europska skijališta, posebice austrijska i talijanska, nama među najdražima. Valja napomenuti i putovanja za Božić ili Novu Godinu. U Hrvatskoj je u ovo doba godine sve popularniji Gorski kotar koji pruža ugođaj zime jer ima snijega, dok ga gradovi u nizini nemaju.

Ove godine prosinac na Jadranu počinje umjereno do pretežno oblačnim i vjetrovitim vremenom, pri čemu će mjestimice biti i kiše. U unutrašnjosti će i oblaka i oborina biti više nego na kopnu - u gorskim predjelima, osobito višim, snijega i susnježice, drugdje kiše. Slično će biti i u petak, no uz nešto više kiše na Jadranu. Što nas od oborina čeka u ostatku mjeseca ostaje nam da vidimo, kao što nam ostaje da vidimo i kako će se razdoblja toplijeg, hladnijeg ili prosječno toplog vremena rasporediti tijekom mjeseca na čijem smo početku.

Kako god bilo, prosinac je vrijeme blagdana pa uživajte u blagdanskom ozračju, gdje god i kako god možete i želite! 

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Rujan
01.09.2022.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Listopad
01.10.2022.
Mjesec u kom temperature zraka počinju padati ispod srednjih godišnjih vrijednosti
Studeni
01.11.2022.
Dani su sve kraći i hladniji, sunca je sve manje, a kiše su sve češće i dugotrajnije … Stigla je kasna jesen
Siječanj
01.01.2023.
Saznajte kakav je prvi mjesec u godini u Hrvatskoj, mjesec koji krase mnogi superlativi!
Prosinac, mjesec koji povezujemo sa zimom i snijegom
30.11.2022.
Mjesec kojim ulazimo u klimatološku zimu te u kojem, nakon zimskog solsticija, počinje novi Sunčev ciklus

Najčitaniji drugih kategorija

Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Volite li kišu?
30.09.2021.
U zapadnoj civilizaciji na nju gledamo uglavnom s neodobravanjem, no u mnogim dijelovima svijeta predstavlja radost i u...
Ekranitis? Digitalni autizam? Koliko su ekrani krivi za to?
17.01.2023.
Zdrav razum nam govori da niti možemo, niti trebamo bježati od modernog doba, no trebaju li i djeca toliko biti izlož...
Djeluje li vrijeme na vas?
06.09.2021.
Je li, i u kolikoj mjeri, vrijeme odgovorno za to kako se osjećamo