Klimatske promjene
Odziv zagrebačke klime na globalno zatopljenje i urbanizaciju
Sve slike, ako nije drugačije navedeno, su iz prezentacije profesorice Ivane Herceg Bulić, a na njima su navedeni izvorni autori
Izvanredna profesorica dr. sc. Ivana Herceg Bulić, PMF, Sveučilište u Zagrebu. Foto: www.telegram.hr
Javna predavanja profesorice Ivane Herceg Bulić s Geofizičkog zavoda PMF-a u Zagrebu se ne propuštaju! Tako sam i ovog utorka, 5. prosinca 2023. otišao poslušati njeno predavanje u HAZU pod vrlo intrigantnim naslovom „Odziv zagrebačke klime na globalno zatopljenje i urbanizaciju“.
Predavanju je prisustvovao strukovno vrlo šarolik auditorij, od stručnjaka iz područja meteorologije i klimatologije pa preko agronoma do krajobraznih inženjera, a otvorio ga je profesor Branko Grisogono.
Nakon kraćeg uvoda, profesorica Herceg Bulić opisala je što sve utječe na urbanu klimu: refleksija dugovalnog zračenja od zidova prema tlu, pohranjivanje topline tijekom dana i otpuštanje noću, nedostatak vegetacije, što ima za posljedicu smanjenje hlađenja evaporacijom i stvaranje sjene, promet koji oslobađa toplinu, toplina oslobođena grijanjem i hlađenjem zgrada te visoke zgrade koje smanjuju prirodno provjetravanje grada. Posljedica toga može biti i do 10 °C više temperatura u centru od one u predgrađu.
Urbana klima tek je zadnji korak u nizu koji počinje globalnim utjecajem (NAO, ENSO, arktička amplifikacija, toplinski valovi,…) i ide preko regionalnih utjecaja koji uključuju sezonske cikluse, blizinu mora, orografiju,…
Potom je slijedio opis globalne situacije i objašnjenje mogućih scenarija kao posljedice globalnog zatopljenja navevši kako će, uslijed otapanja arktičkog leda, takozvane arktičke amplifikacije, doći do porasta broja hladnih mjeseci u srednjim geografskim širinama – što je već uočeno zadnjih desetak godina, te porasta broja toplih i vrućih mjeseci u toplom dijelu godine. Istaknula je da promjene u temperaturnom režimu utječu i na ostale parametre: stvaranje oblaka i oborina, vjetrove, pojave sušnih razdoblja, poplave, šumske požare - što se sve proteže na gospodarstvo, posebice na proizvodnju hrane.
Promjena temperature u posljednjih 50 godina
Glavnu temu predavanja, odziv zagrebačke klime na globalno zatopljenje, profesorica Herceg Bulić započela je opisom promjene temperature na četiri zagrebačke meteorološke postaje: Griču, Maksimiru, Plesu i Puntijarci. Iako sama Puntijarka nije urbana postaja, uzeta je kao „kontrolna“ kada su u pitanju trendovi.
Trendovi temperatura po sezonama za četiri zagrebačke meteorološke postaje
Prikazani grafikoni za četiri zagrebačke postaje imaju gotovo jednake „oblike“ i trendove no ono što je zanimljivo su „zimski“ grafikoni za same urbane postaje. Naime, vidljivo je da su zimske jutarnje i večernje temperature te večernje ljetne osjetno veće na postaji Grič koja je „najurbanija“ od promatranih postaja. Razlog je zimsko antropogeno grijanje zgrada, te ljetna dnevna akumulacija topline koja se počinje oslobađati u prvom dijelu noći.
Na svim promatranim postajama uočen je „skok“ u Köppen-Geigerovoj klimatskoj klasi prema toplijim indeksima.
Posebno je bio zanimljiv dio u kojem je profesorica opisala uočene utjecaje urbanizacije zorno prikazavši promjene temperaturnih režima nakon urbanističkih promjena, bilo promjenom biljnog pokrova ili izgradnjom različitih infrastruktura.
Promjena površinske temperature uslijed urbanizacije.
Ugroženost toplinskim opterećenjem najosjetljivijih skupina: starijih i nemoćnih te djece.
Završnica predavanja je možda bila najintrigantniji dio. Profesorica Herceg Bulić predstavila je rezultate numeričkog programiranja (Nimac i suradnici, 2021.) kojim se htjelo pokazati da li na temperaturni režim više utječe urbanizacija ili klimatske promjene. Kako bi to utvrdili, autori istraživanja napravili su četiri simulacije. Prva sa „starim“ Zagrebom iz 1968. i tadašnjim klimatskim uvjetima, potom s „današnjim“ Zagrebom iz 2011. i „starom“ klimom, zatim ondašnji Zagreb s današnjom klimom te na kraju današnji Zagreb s današnjom klimom.
Rezultati su bili, rekao bih, vrlo neobični! Naime, pokazalo se da je urbanizacija povećala samo gabarite zagrebačkog toplinskog otoka, ali ne intenzitet, dok je globalno zatopljenje imalo signifikantan utjecaj na gradsku temperaturu.
Rezultati numeričkog modeliranja koje je pokazalo da je za porast gradske temperature ponajviše odgovorno globalno zatopljenje, a ne sama urbanizacija grada.
Predavanje je zaključeno porukom kako svi mi moramo poduzeti sve kako bismo budućim pokoljenjima ostavili koliko-toliko upotrebljivu Zemlju.
