Popularna meteorologija

Volite li kišu?

30.09.2021.

autor: Đurđica Marković

Odnos prema kiši različit je širom svijeta. U klimatski uglavnom umjerenim predjelima zapadnog svijeta uz kišu se najčešće vezuju negativni pojmovi i osjećaji, pa je kiša uglavnom suprotstavljena sjajnom i uvijek „sretnom“ suncu.

I veliki je Vincent van Gogh u svom djelu Kiša u Auvers-u, jednom od njegovih posljednjih djela prije samoubojstva, ovjekovječio kišu. Po mišljenju mnogih, upravo ta kiša odraz je njegovog depresivnog i uznemirenog bića.

Vincent van Gogh: Kiša u Auvers-u (izvor fotografije: Wikipedia)

Iako je tradicionalno poimanje kiše u Zapadnoj civilizaciji uglavnom negativno, kiša može pružiti užitak i radost. Mnogo je ljudi koji kažu da kiša na njih djeluje umirujuće, a užitak im pruža i sam pogled na kišu koja pada.

Suha područja na Zemlji, kao što su Afrika, Indija i Srednji Istok, kišu dočekuju sa pravom euforijom. Za njih je kiša čista radost i u njoj nema ničega ni tužnog, ni negativnog. Svaki njen dolazak malo je slavlje, a koliko je važna, primjerom pokazuje Botswana, u kojoj se za kišu koristi setswana riječ "pula", koja je ujedno i naziv nacionalne valute, čime se naglašava i ekonomski značaj kiše za tu sušnu zemlju.

Tamo gdje je ima, sa kišom se oduvijek pokušava "izaći na kraj". U tu svrhu izmišljeno je mnoštvo zaštitnih naprava i pomagala, pa su tako nastali, primjerice, kišobrani i kišne kabanice, ali i uređaji za odvodnju poput žljebova i kanala, koji kišu usmjeravaju u odvodne kanale. Većina ljudi za kišnog vremena radije ostaje u zatvorenom prostoru, naročito u tropskim klimatskim uvjetima, gdje je kiša obično praćena grmljavinom, ili u predjelima sa teškim, monsunskim kišama. Iako je kišnica rijetko čista, kišu se na razne načine, ipak, nastoji iskoristiti. Prekomjerna kiša koja pada nakon dužeg, sušnog perioda u kojem se tlo osušilo te ne može upiti vodu, može prouzročiti poplavu.

Mnogi ljudi vole miris koji se širi za vrijeme i neposredno nakon kiše. Izaziva ga posebno ulje (petrichor) koje proizvode biljke, a upijaju stijene i tlo, a koje se tijekom kiše oslobađa i širi zrakom. Pristup kiši često je i romantičan, pa na scene kiše nailazimo kako na filmu, tako i u poeziji, prozi i likovnoj umjetnosti. Na kiši se ljubi, pleše, plače i oprašta sa sobom i drugima. Ima li među nama ikoga tko nije uzdahnuo pod dojmom Cesarićeve "Voćke poslije kiše"?

Scena iz filma „Doručak kod Tiffanyja“, fotografija: Pinterest

Zemlja uz koju svi vezuju kišu je Velika Britanija, za koju je kiša postala gotovo nacionalno obilježje. Reputacija je djelomično zaslužena, zbog učestalih kiša koje u zemlju donose topli jugozapadni vjetrovi, koji prate topla golfska strujanja. U područjima oko zapadne obale (uključujući Irsku) padne godišnje između 40 (uz more) i 100 (planine) inča kiše. Istovremeno, manje se zna da u istočnoj i južnoj polovici zemlje, u prosjeku padne manje kiše nego u Jerusalemu i Beirutu (450 do 600 mm u godini).

Najkišovitijim gradom na svijetu smatra se Seattle (SAD). Rašireno je mišljenje kako osim zimi, iz tmurnog i oblačnog neba, kišica u Seattlu lagano rominja gotovo neprestano. Činjenice su, ipak, nešto drugačije. Tako u Seattlu tijekom godine prosječno padne 37.1 inča (942 mm) kiše, što je manje nego u New Yorku, gdje godišnje padne 46,2 inča ili 1173 mm kiše. Dojam o Seattlu kao kišovitijem, vjerojatno leži u činjenici da on ima čak 201 oblačan dan u godini, u odnosu na 152 dana u New Yorku.

Seatle (izvor fotografije: Wikipedija)

Svjetskom prijestolnicom kiše smatra se Vancouver, grad u kojem odjednom padne i do 40 mm kiše. Tijekom zime šire područje grada gotovo je svakodnevno okovano kišom. Iako mnogi stanovnici Vancouvera kišu doslovno mrze, ostaju u njemu živjeti, ponajprije zbog gotovo uvijek sunčanog ljeta.

Govoreći o kiši, Melbourn i Sydney u Australiji također se percipiraju kao kišni gradovi. Iako je uvriježeno mišljenje da u oba grada kroz godinu padne slična količina kiše, činjenice su ponešto različite. Dok u Sydneyu godišnje padne oko 1094 mm kiše, u Melbourne-u je ta količina gotovo upola manja – 544 mm. Možda razlog za percipiranje oba grada kao podjednako kišna leži u činjenici da Melbourne tijekom godine ima 53 oblačna dana više od Sidneya.

Sidney, izvor fotografije: pixabay.com

Naslovna fotografija: pixabay.com

 

 

 

Najčitaniji u ovoj kategoriji

Tri marčane bure
26.02.2022.
Jesu li tri marčane bure bure mit ili stvarnost? Analiza meteoroloških podataka je dala jasan i nedvosmislen odgovor!
Pustinja Atacama
02.09.2021.
Najsuše mjesto na Zemlji s predjelima u kojima 400 godina nije pala kap kiše
Analiza superoluje koja je poharala sjeverozapadnu Hrvatsku
20.07.2023.
Nevrijeme koje je 19. srpnja 2023. godine protutnjalo sjeverozapadnom Hrvatskom primjerenije je Teksasu nego ovom dijelu...
Gdje je hladnije: na Sjevernom ili Južnom polu?
23.06.2022.
Sjeverni (Arktik) i Južni pol (Antarktika) najhladnija su mjesta na Zemlji. Međutim, koliko god ova područja izgledal...
Volite li kišu?
30.09.2021.
U zapadnoj civilizaciji na nju gledamo uglavnom s neodobravanjem, no u mnogim dijelovima svijeta predstavlja radost i u...

Najčitaniji drugih kategorija

Što je to HAARP?
11.07.2022.
HAARP je jedan od omiljenih pojmova teoretičara urota. Može li se njime utjecati na vremenske prilike? Ili se radi o s...
Ekranitis? Digitalni autizam? Koliko su ekrani krivi za to?
17.01.2023.
Zdrav razum nam govori da niti možemo, niti trebamo bježati od modernog doba, no trebaju li i djeca toliko biti izlož...
Listopad
01.10.2023.
Mjesec u kom temperature zraka počinju padati ispod srednjih godišnjih vrijednosti
Rujan
01.09.2023.
Na početku smo klimatološke jeseni, saznajte kakve vremenske prilike karakteriziraju mjesec rujan
Zašto su kućni ljubimci značajni u razvoju djece?
03.01.2023.
Treba li dijete odrastati uz kućnog ljubimca? Ili, možda, zašto je dobro imati kućnog ljubimca? Evo što o tome kaž...