Srpanj (lat. Iulius) je sedmi mjesec u godini po gregorijanskom kalendaru i ima 31 dan.
U slavenskim je jezicima dobio ime po srpu, poljodjelskom, ratarskom oruđu, zbog žetve koja se u tom mjesecu njime obavljala. Sličan naziv neki slavenski narodi rabe za hrvatski kolovoz (češki: srpen; poljski: sierpień), dok među tradicionalnim slovenskim nazivima za mjesece postoji mali srpan (hrvatski srpanj) i veliki srpan (hrvatski kolovoz). Ponegdje u Hrvatskoj za ovaj su se mjesec koristili i nazivi: jakopovščak (po blagdanu sv. Jakova Starijeg, apostola, 25. srpnja), srpen, mali srpen.
Latinsko ime Iulius dobio je nakon reforme Rimskog kalendara, kad je Quintilis (peti mjesec) nazvan po imenu Julija Cezara, koji se rodio tog mjeseca.
Pogledajmo kakav je, u meteorološkom smislu, bilo ovogodišnji srpanj?
Temperatura
Temperatura zraka, u meteorologiji, je temperatura u prizemnom sloju atmosfere koja nije uvjetovana toplinskim zračenjem tla i okoline ili Sunčevim zračenjem. Mjeri se na visini od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake, a može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim vjetrovima, na primjer fenu ili buri.
Tablica najviših, najnižih i srednjih temperatura, srpanj 2023.
Gledajući srednje mjesečne temperature na promatranim postajama, ovaj je srpanj bio topliji od prosjeka zadnje dvadeset i tri godine!
Tablica srednjih temperatura, srpanj 2023. i najtopliji 2000.-2022.
Međutim, ovo ipak nije bio najtopliji srpanj u zadnje dvadeset i tri godine iako su srednjaci vrlo blizu onim najvišima, a koji su bili u 2012., odnosno 2015. godini.
Na grafikonu srednjih dnevnih temperatura zraka, tijekom prvih osamnaest dana vidljiv je lagani, ali valovit porast temperature. Međutim 19. srpnja nastupio je pravi meteorološki Armagedon, uz blagi pad temperature. Krajem mjeseca je došlo do kratkotrajng osjetnog zahlađenja.
Grafikon srednjih dnevnih temperatura, srpanj 2023.
Kada se gledaju apsolutni maksimumi, niti na jednoj od promatranih postaja nisu obarani rekordi za srpanj!
Tablica najviših mjesečnih temperatura u srpnju 2023. i maksimumi u periodu 2000.-2022.
Grafikon najviših mjesečnih temperatura također lijepo ocrtava prolazak hladnih atmosferskih fronti te veliku varijabilnost temperature.
Najviše dnevne temperature u srpnju 2023.
Najniže dnevne temperature u srpnju 2023.
Oborina
Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori). Zajedno s česticama koje padajući ne dopiru do tla, koje su raspršene u atmosferi ili vjetrom uzdignute sa Zemljine površine, oborine čine skupinu hidrometeora. Oborina kao meteorološka pojava nastaje kao rezultat mnogih fizičkih procesa koji uključuju praktično sve meteorološke elemente i pojave.
Što se tiče oborina, ovaj će srpanj biti za pamćenje. Izuzev Dalmacije, u cijeloj je zemlji bilo više oborina od višegodišnjeg prosjeka za srpanj. Rekorder je Rijeka s 219,1 milimetar kiše što je oko tri puta više od višegodišnjeg prosjeka! U Zagrebu je palo 152,9 milimetara, a višegodišnji je prosjek 87,3. Za Dalmaciju bi, pak, mogli reći da je ovaj srpanj bio sušan.
Tablica oborina, srpanj 2023.
Graf dnevnih oborina u srpnju 2023.
U grafikonu oborina se vidi da je glavnina oborine pala u drugoj polovici mjeseca.
Ono po čemu će ovaj srpanj ostati zapamćen je prolazak nekoliko superćelijskih oluja preko kontinentalne Hrvatske uzrokujući ogromne materijalne štete i četiri poginule osobe!
Naslovna fotografija: Mirna Kožar