9.02.2010.
Renata Sokol

KLIMATSKE PROMJENE

Sa svih strana smo bombardirani pričom o klimatskim promjenama. Što nam se ustvari događa s planetom i možemo li utjecati na promjene za koje mnogi tvrde da su neizbježne? Pokušali smo za vas odgovoriti na najveća pitanja o klimatskim promjenama, što ih uzrokuje, kako utječu na živi svijet, koja skupina živih bića je najugroženija i kako se u svakodnevnom životu brinuti za jedinu nam Zemlju.

Klima Zemlje se neprestano mijenja. Ima svoje prirodne 'uspone i padove'. U prošlosti su se prirodno izmjenjivala topla i hladna razdoblja, no danas na promjenu klime utječe čovjek.

Promjene koje su se dogodile u posljednjih 100 godina i tek one koje slijede direktno su pod ljudskim utjecajem.

Pod pojmom klimatske promjene najčešće se misli na porast temperature na površini Zemlje te posljedice koje to nosi.

EFEKT STAKLENIKA

Ljudski utjecaj se najviše očituje u efektu staklenika. Pri spomenu efekta staklenika misli se na povećanje srednje temperature na površini Zemlje. Efekt staklenika se odnosi na emisiju plinova koji zagrijavaju Zemlju, a najveći proizvođač tih plinova je čovjek i industrija.

99% Zemljine atmosfere je građeno od dušika i kisika, no ti plinovi ne utječu na reguliranje klime. Klimu na Zemlji reguliraju plinovi koje se nalaze u tragovima, poznati kao staklenički plinovi. Iako su u atmosferi u vrlo malim količinama, njihov utjecaj na klimu je vrlo velik.

Život na Zemlji se održava toplinom od Sunca. Dio energije na putu od Sunca do površine Zemlje se već na vrhu atmosfere reflektira natrag u svemir dok samo dio prolazi kroz atmosferu i dolazi do površine Zemlje, a dio energije se apsorbira na česticama u atmosferi. Energija koja dopire do tla zagrijava Zemljinu površinu i temperatura na Zemlji raste te Zemlja sama počinje zračiti toplinsku energiju natrag u atmosferu. Ta energija ima drukčiju valnu duljinu i dio energije se apsorbira u atmosferi. Energija se najlakše zadržava u atmosferi na česticama vodene pare, ugljičnog dioksida, metana i didušikovog oksida, dakle, na stakleničkim plinovima. Kada ove čestice apsorbiraju energiju, one same počnu titrati i zračiti energiju koja se potom vraća na površinu Zemlje i dodatno je zagrijava. 30% energije koju zrače pobuđene čestice stakleničkih plinova se vraća na Zemlju. Dakle, što više stakleničkih plinova ima u atmosferi, oni apsorbiraju više energije koju bi Zemlja inače gubila i ponovno je vraćaju na tlo i tako se toplina zadržava unutar atmosfere i povećava se temperatura na Zemlji.

No staklenički plinovi imaju i svoju dobru stranu. Staklenički plinovi održavaju srednju temperaturu Zemlje na 15°C, da njih nema, na Zemlji bi temperatura bila -18°C pri čemu život ne bi bio moguć. No povećane količine tih plinova nikako nisu dobre.

Ozon i halokarboni (spojevi koji sadrže ugljik) također utječu na efekt staklenika. Jedan od najopasnijih spojeva koje proizvodi čovjek su fluorougljici (nalaze se u rashladnim uređajima) koji direktno uništavaju ozon. Od industrijske revolucije, čovjekove aktivnosti su rezultirale povećanjem prirodnih stakleničkih plinova, posebno ugljičnog dioksida.

KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA?

U 90-im godinama prošlog stoljeća se smatralo da čovjek ima primjetan utjecaj na klimatske promjene, no već 2001. je donesen zaključak da su promjene u klimatskim obilježjima u posljednjih 50 godina uvelike uzrokovane ljudskim utjecajem.

U posljednjih 300 godina temperatura na Zemlji je narasla za 0.7 stupnjeva, od toga 0.5 stupnjeva samo u 20. stoljeću. 4 od 5 najtoplijih godina otkad postoje mjerenja bilo je u 90-ima prošlog stoljeća dok se broj hladnih dana gotovo prepolovio.

Do kraja 21. stoljeća se očekuje porast srednje temperature na Zemlji za od 1.4 do 5.8 stupnjeva. Porast temperature bi mogao uzrokovati promjenu oborinskog režima te porast morske razine. Do sredine 21. stoljeća bi se zimske oborine na sjevernoj hemisferi u umjerenim širinama mogle povećati. Za to vrijeme se u Africi, Australiji, središnjoj Americi očekuje smanjenje količine oborine. U tropima se također očekuje povećanje količine oborine. Smatra se da će zapadni dio Antarktika potpuno nestati do kraja stoljeća što bi moglo rezultirati enormnim povećanjem razine mora. Očekuje se više vrući (veća vjerojatnost za suše) i manje ledenih dana, te intenzivniji oborinski događaji. Globalno zatopljenje će se najviše osjetiti u umjerenim širinama i na polovima dok će manjih promjena biti u tropima. I dosad razorne meteorološke pojave postat će još razornije. Uragani će biti jači, s jačom oborinom i jačim vjetrom. No znanstvenici nemaju odgovor na pitanje što će se dogoditi s grmljavinskim olujama i tornadima, pretpostavlja se da će ih biti više i da će biti jači. Također se očekuje jačanje azijskog monsuna te olujnih uspora, osobito na području Sjevernog mora.

Velike poplave su se dosad javljale svakih otprilike 100 godine, u budućnosti se očekuje da će se javljati svakih 20 godina. Ako se otopi zapadni dio Antarktika, razina mora bi mogla porasti za 5-6 metara, dok je u posljednjih 100 godina porasla za 10-20 centimetara, no topljenje leda na Antarktiku je najgori mogući scenarij.

Slika desno prikazuje dramatično topljenje leda na Arktiku u posljednjih 20 godina. Golim okom je uočljivo da se površina leda drastično smanjila.

Očekuju se i promjene u Golfskoj struji, odnosno njeno slabljenje i konačno nestanak. Poznato je da Golfska struja održava sjever Europe toplijim i pogodnijim za život.

Potpuno topljenje ledenjaka je izvjesno. Ledenjaci nestaju ako u zimi padne manje snijega nego što ga se otopi tijekom ljeta. Ledenjaci nestaju diljem svijeta, no znanstvenici su posebno zabrinuti za ledenjake na Aljasci. U posljednjih 50 godina na Aljasci je nestalo tisuće kubičnih metara leda.

Iako će porast temperature na Zemlji utjecati na topljenje leda na polovima i Grenlandu, ne očekuje se da će to podići razinu mora. Razinu mora će naglo podići topljenje ledenjaka na kopnu koji će se otopiti u vrlo kratkom vremenu. Uslijed porasta razine mora, mnogi će mali otoci u oceanima jednostavno nestati. Potopljene dijelove otoka imamo i danas. U rimsko doba razina mora je bila niža za oko 1 metar i porastom razine mora mnoge rimske građevine su potopljene (primjer na Brijunima, na otoku Krku…).

POSLJEDICE

Klimatske promjene uzrokuju izumiranje nekih biljnih i životinjskih vrsta te pojavu novih. Prisjetimo se samo dinosaura koji su izumrli tijekom posljednjeg ledenog doba.

Kako klimatske promjene utječu na živi svijet može se vidjeti na drveću u svakom parku ili u vašem vrtu. Listanje i cvjetanje drveća se javlja u studenom i prosincu što nikako nije prirodno, buđenje biljaka je do sada bilo rezervirano za proljeće. Proljeće dolazi do 2 tjedna ranije nego što je prije 50-ak godina, a jesen stiže oko tjedan dana kasnije.

Budući da se mijenja struktura hranidbenog lanca u prirodi, s listanjem drveća dolazi do promjene u životu insekata, što rezultira smanjenjem ili povećanjem broja ptica koje se njima hrane.

Koraljni grebeni kao vrlo osjetljivi ekosustavi će također stradati. Ako temperatura poraste za 1-2 stupnja, koraljni greben će izblijedjeti i na kraju i odumrijeti.

Promjena meteoroloških uvjeta uvelike će utjecati na promjene u agrokulturi određenih područja. Kulture koje su se na nekom području uzgajale stoljećima, više neće uspijevati, no zato će se uspijevati nešto drugo. Očekuje se pomicanje agrokultura prema sjeveru. Dakle, za očekivati je da ćemo u Hrvatskoj uzgajati banane. Poljodjelstvo će se morati restrukturirati prema čuvanju zaliha vode, s obzirom da se očekuju sušna ljeta i kišovite zime, sustav navodnjavanja će morati čuvati vodu i cijelu sezonu.

Porast srednje temperature na Zemlji će utjecati na ljudsko zdravlje. Prije svega klimatske promjene će utjecati na kvalitetu hrane koju jedemo te na vodu koju pijemo. Neki znanstvenici najavljuju da će topliji svijet biti i bolesniji svijet. No, ako zime budu toplije, manje će ljudi umirati od hladnoće, ali prirodno odumiranje bakterija na niskim temperaturama će izostati što može dovesti do širenja različitih bolesti. Ljudi će češće umirati od toplinskih udara, od posljedica prekomjernog UV zračenja te trovanja hranom. Također se očekuje i širenje bolesti na područja na kojima do tada nisu bile poznate, primjerice malarija i komarac malaričar će se proširiti prema sjeveru. Otprije je poznato da vrijeme utječe na nagle pojave upale pluća, gripe i bronhitisa. Česte poplave uzrokovat će bolesti koje se šire vodom.
Vruća ljeta i blage zime te češće pojave ekstremnih uvjeta utjecat će na sav živi svijet, ne samo na ljude. Podizanjem razine mora smanjivat će se svjetsko kopno čime su staništa mnogim biljnih i životinjskih vrsta ugrožena. Možda najpoznatija ugrožena vrsta je polarni medvjed. Topljenjem arktičkog leda, polarni medvjed gubi svoje stanište, a budući da će klimatskim promjenama najviše biti pogođena polarna područja, ukoliko se nešto drastično ne promijeni, očekuje se izumiranje polarnog medvjeda.

JELI BAŠ SVE TAKO CRNO?

Mnogi znanstvenici skeptično gledaju na prognoze globalnog zatopljenja, prije svega jer se klima i u prošlosti mijenjala sama od sebe te smatraju da ljudski utjecaj ne može biti toliko velik. Klima je kompleksan sustav s mnogo ljudima nepoznatih parametara te je malo vjerojatno da promjena malog skupa podataka kao što su staklenički plinovi može bitno utjecati na taj ogroman sustav. Mnogo toga je u klimatskim promjenama nepoznanica.

Nevjerojatno, ali klimatske promjene će imati i pozitivan utjecaj na odrađena živa bića. Neke biljne i životinjske vrste će nestajati, no druge će nastajati. Razlog izumiranja životinjskih vrsta je u tome što životinje trebaju više vremena da se prilagode promjeni dok su ljudi fleksibilniji.

Klimatske promjene mogu imati i neke pozitivne strane. Nove biljne i životinjske vrste će se moći uzgajati u dosad nepogodnim širinama. Ljudi bi više svojih aktivnosti mogli vršiti na otvorenom zbog ugodnih temperatura.

Sama činjenica da se još ništa ne poduzima po pitanju prilagodbe na nove klimatske uvjete govori da još nije prekasno i da još možemo nešto poduzeti ne bi li se spriječio najgori scenarij.

Prema procjenama da bi se zaustavio ljudski utjecaj na klimatske promjene emisija CO2 se treba smanjiti za 70%. Najveći problem sa CO2 je taj što on ostaje u atmosferi i do 100 godina. Ukoliko bi trenutno zaustavili emisiju CO2, trebale bi proći godine i godine da se atmosfera očisti od tog stakleničkog plina. No to se neće dogoditi, rastom populacije, uporabom fosilnih goriva, udio CO2 u atmosferi će rasti te će do klimatskih promjena i porasta temperature na Zemlji doći, no pitanje je u kolikoj mjeri. Smanjenjem emisije stakleničkih plinova barem malo, klimatske promjene neće biti toliko nagle i drastične, te će i ljudima i ostalom živom svijetu na planetu ostati dovoljno vremena da se prilagodi novim uvjetima.

ŠTO MOŽETE VI UČINITI?

Što mislite kako bi se vaš život mogao promijeniti s klimatskim promjenama? Svaki čovjek može učini nešto za očuvanje okoliša i smanjenja stakleničkih plinova. Prije svega treba krenuti od malih stvari u kućanstvu gdje se energijom treba raspolagati racionalno:

  • gasiti svjetlo u prostorijama u kojima se ne boravi,
  • kuhati samo onoliko vode koliko nam treba,
  • ugasiti kućanske uređaje koji nisu u upotrebi,
  • što manje otvarati frižider i nikako ne držati vrata otvorena,
  • sušiti odjeću prirodno na zraku, a ne u sušilici,
  • prati odjeću i suđe na ekonomičnim programima,
  • zimi smanjiti temperaturu u zatvorenim prostorima za 1 stupanj,
  • reciklirati plastiku, papir, limenke, odjeću
  • da bi zadržali toplinu u prostoriji, ujutro navući zastore,
  • pješačiti i voziti se biciklom umjesto automobilom.

Gore navedene stvari koje možete izvesti u vašem kućanstvu ne stoje vas ništa, a mogu učini puno za očuvanje našeg planeta.

Ukoliko ste voljni izdvojiti nešto novaca za borbu protiv naglih klimatskih promjena uvijek možete:
  • koristiti štedne žarulje
  • graditi kuće s boljom izolacijom
  • na krov postaviti solarne ploče koje će vam grijati vodu
  • izolirati prozore i vrata i postaviti duple prozore
  • koristiti obnovljive izvore energije (sunčeva energija, snaga vjetra, geotermalna energija, snaga vode i valova te nuklearna energija)

Prilagodba novim klimatskim uvjetima u budućnosti bi mogla biti vrlo skupa. Klimatske promjene neće imati jednak utjecaj na sve dijelove svijeta. Siromašniji dijelovi neće biti toliko fleksibilni i prilagodba će biti duga i teška. Ako sada počnemo, prilagodit ćemo se s manje posljedica. Još nije kasno! Zemlja je naš jedini planet na kojem zasad možemo živjeti, ponašajmo se svi prema njoj s poštovanjem i čuvajmo ju. Nemamo drugi izbor. Čuvajmo ono što imamo, dok to još imamo.

© Meteo-Info d.o.o., Zagreb, Croatia, all rights reserved