Klimatološka ocjena 2009. godine

Prema ocjeni Svjetske meteorološke organizacije, nastavlja se razdoblje globalnog zatopljenja. Tako je prošla, 2009. godina, klasificirana kao peta najtoplija od 1850., godine u kojoj se započelo s instrumentalnim mjerenjima. Istovremeno su posljednje tri dekade (1980-1989, 1990-1999 i 2000-2009.) tri uzastopno najtoplije od 1850. godine. Neprekidno se smanjuje i površina arktičkog morskog leda, pa je tako u 2009. godini bila treća najmanja od početka satelitskih mjerenja (1979. godine).

Iznadprosječne temperature tijekom 2009. godine izmjerene su u najvećim dijelovima svih kontinenata, a samo je Sjeverna Amerika (SAD i Kanada) bila hladnija od prosjeka. Veći dijelovi južne Azije i centralne Afrike bili su najtopliji od kako se motri.

Klimatskih ekstrema poput razarajućih poplava, jakih suša, snježnih oluja, toplinskih i hladnih valova, bilo je u mnogim dijelovima svijeta. Ekstremno topli događaji u 2009. godini bili su češći i jači u južnoj Americi, Australiji i južnoj Aziji. Stanje La Nińa u lipnju je prešlo u toplu fazu El Nińo.

Što se tiče Hrvatske, mi smo imali ljeto i proljeće koji su većim dijelom klasificirani kao ekstremno topli, a na razini ocjenjivanja godina, 2009. je na 95% površine ocijenjena kao ekstremno topla i 4% kao vrlo topla. Nastavlja se i trend da ekstremno topla razdoblja ne prate i ekstremno sušna razdoblja. Novih apsolutnih maksimalnih i minimalnih temperatura u Hrvatskoj nije bilo, ekstremno hladno u 2009. nije bilo niti jedno područje naše zemlje, dok je istovremeno travanj 2009. bio ekstremno topao u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (25% ukupne površine), svibanj na područjima zapadno i južno od Karlovca (60% ukupne površine), srpanj na obali Istre i u Malom Lošinju (4% ukupne površine) te kolovoz u cijeloj zemlji izuzev područja Daruvara, Slavonskog Broda, Varaždina, Pazina i Zavižana te između Knina i Dubrovnika (75% ukupne površine).

Ekstremno sušni bili su:

travanj na području Zadra (2% ukupne površine),
svibanj 2009. na području Istre, Rijeke, Kvarnerskih otoka i Zavižana (15% ukupne površine),
rujan na području Daruvara (15% ukupne površine).

Ekstremni kišni bili su:

siječanj na području Zadra (ukupno 2% površine),
lipanj na područjima Splita, Šibenika i Hvara (ukupno 5% površine),
srpanj na području oko Siska (1% površine),
prosinac 2009. godine na područjima Rijeke i Lastova (2% ukupne površine).

Ako godinu promatramo kroz godišnja doba, niti jedno u 2009. Godini nije bilo niti ekstremno hladno, sušno ili kišno, a ekstremno toplo bilo je proljeće na području sjeverozapadno od linije Daruvar - Šibenik, Komiža (55% ukupne površine) te ljeto u većem dijelu zemlje, na 65% ukupne površine, izuzev područja daruvara, Varaždina, Pazina i područja između Knina i Dubrovnika.Iste ocjene odnose se i na godinu kao razdoblje promatranja.

Prema izjavi generalnog tajnika Ujedinjenih naroda, Ban Ki Moona, svjetski problem promjene klime jedan je od glavnih svjetskih izazova.