Čudnovato jutro 3. veljače 2010.

Ogulin - pogled prema jugozapadu

Jutro 3. veljače u kontinentalnom je dijelu Hrvatske bilo vrlo čudnovato, bar što se temperatura tiče. Evo kako je to izgledalo u 7 sati ujutro:

Grad	Temperatura	Smjer vjetra	Brzina vjetra m/s	Tip vremena
Ogulin	3	S	2	Pretežito vedro
Daruvar	-1	SE	4	Pretežito vedro
Delnice	0	SW	9	Umjereno oblačno
Zagreb Grič	-3	NW	3	Pretežito oblačno
Zagreb Maksimir	-6	-	-	Pretežito oblačno
Zagreb Pleso	-9	NE	1	Pretežito oblačno
Osijek	-9	SE	3	Umjereno oblačno
Karlovac	-12	E	1	magla
Gospić	-14	NW	1	Pretežito vedro

Iz tablice je vidljivo kako je raspon temperatura bio 17°C! I to između dvije meteorološke postaje, Ogulina i Gospića, koje su udaljene jedva 80 km. Osim toga, Ogulin je toga jutra bio najtopliji kontinentalni grad Hrvatske! Drugi zanimljiv slučaj je razlika od 6°C između postaja Grič i Pleso koji su udaljeni 11km. I treća je razlika od 6°C između Zagreba Maksimir i Karlovaca koji su udaljeni oko 50km.

Pogledajmo prvi, najzanimljiviji slučaj Ogulina i Gospića. Oba grada spadaju u tzv gorsku Hrvatsku. Ogulin je na nadmorskoj visini od nekih 320 m, a Gospić na 560 m. Po tome bi Gospić trebao ili mogao biti hladniji tek neka 3-4°C, a nikako 17. Odakle onda tolika razlika? E, pa ona nije uvijek tolika. Ovo jutro je bilo jedno od onih posebnih, kada je Ogulin uglavnom najtopliji grad kontinentalne Hrvatske, kada se u Ogulinu javlja jedan poseban efekt - efekt fena! Ogulin se nalazi u kotlini, s njegove jugozapadne strane se uzdiže brdo od nekih 600-800 m nadmorske visine, odnosno oko 500 m visinske razlike, iza kojega se nastavlja područje nadmorskih visina 500-800m. Kada puše jugozapadni ili južni vjetar, on se obrušava niz obronak i suhoadiabatički zagrijava nekih 1°C svakih 100m spuštanja. Pri tome se, dakle, može zagrijati dobrih 5°C. Računajući kako su jugozapadnjak ili južnjak sami po sebi topli vjetrovi, jasno je odakle toliko visoka temperatura u Ogulinu.
A odakle tako niska u Gospiću?
Gospić se nalazi u prostranom polju s južne strane omeđenog Velebitom. Kada pušu vjetrovi iz sjevernog kvadranta, Velebit služi kao brana kojom se polje kao jezero puni hladnim zrakom. Ukoliko je tijekom noći još i vedro, doći će do jako radijacijskog ohlađivanja koje će biti to jače što je u zraku manje polutanata.

Drugi slučaj, Zagreb Grič i Zagreb Pleso može imati nekoliko objašnjenja. Meni se najviše sviđa model toplinskog otoka - grad Zagreb predstavlja izvor topline, ponajviše zbog centralnog grijanja, te se iznad njega formira kalota toplog zraka, dok Pleso nije obuhvaćeno tim efektom.

Treći slučaj, Zagreb-Karlovac može i ne mora biti slučaj! Ako uspoređujemo Pleso i Karlovac, tada je razlika od 3°C sasvim prihvatljiva. Postavlja se samo pitanje kako da nema efekta toplinskog otoka iznad Karlovca? Pa Karlovac je značajno manji, a vjerojatno centralno grijanje nije toliko zastupljeno kao u Zagrebu.